This post is also available in:
Bojadžićevi branioci tražili su pristup arhivu Armije BiH (ABiH), koji je u nadležnosti Ministarstva odbrane BiH, kako bi pronašli podatke koji bi išli u korist optuženom.
Međutim, u ovoj državnoj instituciji kažu da je arhiv iz rata povjerljivog sadržaja. Kako je za BIRN rečeno u Ministarstvu odbrane, prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, Ministarstvo sigurnosti ovlašteno je za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima nakon sigurnosne provjere, a ne Sud BiH.
“Prema tome, ne radi se ni o kakvoj zabrani pristupa arhivu odbrani optuženih, već o dosljednoj primjeni pravnih normi”, navelo je Ministarstvo odbrane.
Prema Zakonu o zaštiti tajnih podataka, pristup podacima svih stepena tajnosti bez sigurnosne provjere imaju samo članovi Predsjedništva BiH, predsjednici i potpredsjednici entiteta, sudije, tužioci i pravobranioci.
U krivičnoj prijavi protiv ministra Zekerijaha Osmića podnesenoj Tužilaštvu BiH stoji da je Sud BiH izdao dozvolu istražiocu Bojadžićeve Odbrane za pristup tajnim podacima.
Prema Krivičnom zakonu, službena osoba u inistitucijama BiH koja odbija izvršiti odluku Suda BiH kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Međutim, advokati su istaknuli da ovakva odluka predstavlja “novu praksu” ove državne institucije. Vasvija Vidović, koja je u timu Odbrane Bojadžića, kazala je da je ranijih godina mogla pristupiti arhivu po odobrenju Ministarstva odbrane i nadležnih sudova.
Ako se ne dozvoli pretraga arhiva, Odbrana navodi da bi bilo prekršeno načelo jednakosti strana u postupku, što nalaže Zakon o krivičnom postupku BiH.
Odbrana je tražila pretraživanje arhiva za suđenje za zločine počinjene u Jablanici. U krivičnoj prijavi je navedeno da je Tužilaštvu BiH u fazi istrage to bilo omogućeno. Na ovom suđenju, u toku je provođenje dokaza Optužbe.
Bojadžiću, nekadašnjem zamjeniku komandanta odreda “Zulfikar” ABiH, u odvojenim predmetima, pred Sudom BiH sudi se za zločine počinjene nad Hrvatima u Jablanici i selu Trusina kod Konjica.
