Izbor između kazne i anksioznosti

Krstić je optužen za nepoštovanje Suda zato što je dva puta, u februaru i martu, odbio da svjedoči na poziv Odbrane bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića, usprkos obavezujućem nalogu Suda.

“Isključivo iz zdravstvenih razloga nisam sposoban biti svjedok u procesu izvođena dokaza Odbrane gospodina Karadžića pred ovim Sudom”, rekao je Krstić tada pred sudijama.

Krstićev branilac Tomislav Višnjić je, na današnjem ročištu, koje je trajalo sat i po, kao jedinog svjedoka pred sudije izveo psihijatra iz Beograda Anu Najman, koja je sačinila izvještaj o mentalnom stanju Krstića.

Najman je, međutim, svjedočila na sjednici zatvorenoj za javnost zbog toga što se u postupcima pred Tribunalom podaci o psiho-fizičkom zdravlju optuženih smatraju privatnim i povjerljivim.

U završnoj riječi, čiji je kraći dio bio dostupan javnosti, branilac Višnjić naznačio je da je proces otvorio pravna i etička pitanja na koje nije lako odgovoriti.

Na pitanje da li će svjedočenje ugroziti zdravlje Krstića, njegov advokat odgovorio je potvrdno. On je ocijenio da njegovo svjedočenje nije opravdano opštim interesom.

Po njegovim riječima, Krstić se suočava sa izborom između kraće vremenske kazne zbog nepoštovanja Suda i dugotrajne anksioznosti i bijesa, praćenih, između ostalog, “noćnim morama”.

Raspravno vijeće, kojim predsjedava sudija Melville Baird, presudu će donijeti naknadno.

Ukoliko bude proglašen krivim za nepoštovanje Suda i ako bude osuđen, Krstić, bi po pravilima Tribunala, mogao biti osuđen na kaznu do sedam godina zatvora, na globu do 100.000 eura ili na obje.

Krstića, koji je za vrijeme rata u BiH bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, Tribunal je 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida izvršenog u Srebrenici.

Karadžiću, bivšem predsjedniku RS-a, sudi se za genocid počinjen nad više od 7.000 Muslimana u danima pošto je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu.