Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Komandir Kotorvaroške brigade je civile iz Serdara trebao izmjestiti na sigurno, a ne dovesti ih u poziciju da oni brane selo”, zaključio je Senad Kljajić, penzionisani brigadir Oružanih snaga BiH.

Vještak, koji je sačinio nalaz i mišljenje na prijedlog Odbrane trećeoptuženog Seada Menzila, kazao je da se selo Serdari nalazilo u zoni sukoba zaraćenih strana, te da je u okolini sela bila velika koncentracija oružja srpske vojske.

“Za strateške ciljeve te vojske, to je bilo važno mjesto, jer se nalazilo u blizini putne komunikacije Kotor Varoš-Teslić-Banjaluka”, rekao je vještak.

On je dodao da je oružje podijeljeno srpskim civilima u mjesnim zajednicama.

“Serdari su bili branjeno mjesto, jer su civili dejstvovali iz kuća tokom napada”, rekao je on.

Za napad na Serdare, u kojem je 17. septembra 1992. poginulo 16 civila srpske nacionalnosti, Državno tužilaštvo, uz Menzila, tereti Fikreta Planinčića, Rasima Lišančića i Mirsada Vatrača, bivše pripadnike Teritorijalne odbrane (TO).

Prema riječima vještaka, napad na selo je bio posljedica ranijih događaja.

“Sela sa većinskim muslimanskim stanovništvom u Kotor Varoši su bila etnički očišćena, dok su u augustu 1992. godine, snage bosanskih Srba napale selo Hanifići i Ćirkino brdo i zapalili ih. Odatle je krenuo napad na Serdare”, objasnio je vještak.

Tužilaštvo BiH će nastaviti sa unakrsnim ispitivanjem vještaka u utorak, 2. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.