Tužilaštva Srbije i BiH potpisat će 31. januara u Bruxellesu Protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.
Cilj protokola je da se ukinu paralelne istrage u BiH i Srbiji, da se omogući razmjena dokaza i da se konačno omoguće suđenja počiniocima koji žive u jednoj zemlji a počinili su zločine u drugoj.
Međunarodna zajednica, koja se snažno založila za to da se protokol što prije potpiše, vjeruje da će se time najprije ubrzati suđenja za ratne zločine, ali i obezbijediti prava za žrtve.
“U regionu i dalje postoji percepcija nepravde. Cilj protokola je da donese pravdu žrtvama ratnih zločina i doprinese većem povjerenju u regionu”, izjavila je Romana Schweiger, šefica beogradskog Odjeljenja za vladavinu prava i ljudska prava Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE).
Međutim, bošnjačke žrtve sumnjičave su prema sudovima u Srbiji.
“Zabrinuti smo jer znamo da je Srbija nekoliko predmeta procesuirala sa minornim kaznama, u odnosu na djela za koja su lica bila optužena”, rekao je Murat Tahirović, predsjednik organizacije “Žrtve i svjedoci genocida”.
Skrivanje iza granica
Međunarodne organizacije već dugo posreduju između dvaju tužilaštava u potpisivanju protokola, ističući da to predstavlja ključan korak ka boljoj saradnji Beograda i Sarajeva u procesuiranju ratnih zločina.
“Ovo je presudno za poboljšanje regionalne saradnje”, kazao je Andy McGuffie, glasnogovornik Delegacije Evropske unije u BiH.
Serge Brammertz, glavni tužilac Tribunala u Haagu, rekao je da će protokol “ponuditi praktična rješenja za poboljšanje kapaciteta tužilaštva u istrazi, ali i profesionalne saradnje između tužilaštava”.
Strategijom Haškog tribunala predviđeno je da se sud zatvori do 2014. godine.
Schweiger je uvjerena da će protokol olakšati ogroman posao koji predstoji lokalnim pravosudnim organima.
“Imajući u vidu regionalni aspekt zločina, nije moguće da ovakav posao obavi jedan nacionalni sud”, dodala je Schweiger.
Zvaničnici obiju zemalja optimisti su po pitanju saradnje, ali su odbili reći nešto više o samom protokolu.
“Jedini način je saradnja s našim susjedima ili razmjena informacija, i tako više nećemo doći u situaciju da susjedi raspisuju tjeralice za građanima u BiH i obrnuto. Treba da se ti postupci ubrzano rješavaju i da konačno u nekom razumnom roku stavimo točku na to razdoblje”, rekao je ministar pravde BiH Bariša Čolak.
On je dodao da ne postoji drugi način da se riješi ovo pitanje, budući da nema ekstradicije za ratne zločine u regionu.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Republike Srbije Bruno Vekarić saglasan je da se samo saradnjom tužilaštava mogu procesuirati oni koji su toliko dugo uspijevali izbjeći pravdi.
“Zbog kompleksnosti ratnih zločina koji su najčešće izvršeni na teritoriji jedne države, dok se svjedoci nalaze na teritoriji druge, uspostavljanje ovakvih sporazuma o međunarodnoj saradnji jedini je način da se prevaziđe činjenica da se ratni zločinci kriju upravo iza granica zemlje matice”, objasnio je Vekarić.
Drugorazredno tužilaštvo?
U Ministarstvu pravde BiH rekli su da će protokol imati posebnu klauzulu kojom će se garantovati da će se u svakom pojedinačnom slučaju konsultovati žrtve.
Udruženja žrtava, međutim, izrazila su sumnju u to da će se žrtve uvijek konsultovati, dodavši da će se protokolom Tužilaštvo BiH staviti u podređeni položaj u odnosu na srbijansko.
“Sporazum stavlja u podređeni položaj istražitelje iz BiH, koji su onda postali istureni organ srbijanskog pravosuđa i koji će njima samo dostavljati predmete na daljnje postupanje. Ovim sporazumom Srbija želi postati samoproglašeni regionalni tribunal za ratne zločine”, kazao je Tahirović.
U drugim udruženjima iz BiH izrazili su sumnju u spremnost Srbije da sudi svojim građanima.
Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja “Srebreničke majke”, izjavila je da se u Srbiji skrivaju mnogi ratni zločinci i da je to jedan od osnovnih razloga zašto sumnja da će Beograd uspjeti
