Nedjelja, 22 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

ooptuženog prigovorila je na autentičnost ovih dokumenata.

Prema popisu vojnih osoba od 28. juna 1995. godine, koji je uložio tužilac Adnan Gulamović, optuženi Veselko i Ivo Raguž su u julu 1992. stupili u oružane snage.

Za optuženog Veselka Raguža stoji da je istupio iz jedinice dvije godine poslije, dok za Ivu Raguža nije naveden datum odlaska iz jedinice.

Odbrana prvooptuženog Veselka Raguža je prigovorila na autentičnost dokaza, jer je, kako je naglasio branilac Predrag Radovanović, u spis već uložen dokaz Tužilaštva BiH u kojem stoji da je Veselko Raguž istupio iz jedinice 19. aprila 1996. godine.

“Dakle, to je kontradiktorno, jer je očito da podaci iz jednog od ovih dokaza nisu tačni”, kazao je Radovanović.

Tužilaštvo BiH tereti Veselka Raguža, bivšeg zapovjednika Četvrte bojne brigade “Knez Domagoj” HVO-a, i Ivu Raguža, bivšeg pripadnika te brigade, da su u julu i augustu 1993. učestvovali u zločinima počinjenim nad civilima u Stocu i Čapljini.

Kako je navedeno u optužnici, Veselko Raguž je naređivao, pomagao ili učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, dok je Ivo Raguž optužen za fizičko zlostavljanje civila.

Naredno ročište je zakazano za 20. avgust, kada će biti nastavljeno uvođenje materijalnih dokaza.

                                                                                                                                   M.B.
                                                                                                                                           

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi