Dronjak: Za zločine u Drvaru 15 godina

godine.

Dronjak je proglašen krivim da je učestvovao u stvaranju i funkcionisanju sistema zlostavljanja u cilju stvaranja atmosfere terora i činjenja zločina nad civilima i zarobljenim vojnicima Armije BiH (ABiH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

“Sudsko vijeće je van svake razumne sumnje utvrdilo da je Dronjak, kao upravnik i komandant zatočeničkih objekata u Osnovnoj školi ‘Slavko Rodić’ i logoru Kamenica, bio svjestan cilja, te je dijelio zločinačku namjeru, progona nesrpskog stanovništva sa područja Autonomne pokrajine Krajina”, kazala je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća.

Prvostepenom presudom, Dronjak je proglašen krivim za krivična djela zločin protiv čovječnosti, za koje je osuđen na sedam godina zatvora, i ratni zločin protiv civilnog stanovištva, za šta mu je izrečena kazna zatvora od devet godina, ali mu je Sudsko vijeće izreklo jedinstvenu kaznu od 15 godina.

Dronjka je Sud BiH osudio za učešće u stvaranju sistema zatvaranja i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika nesrpske nacionalnosti, koji su u školi “Slavko Rodić” i logoru Kamenica bili izloženi svakodnevnom maltretiranju, zlostavljanju, prisilnom radu i ubistvima.

“Stalno premlaćivanje zarobljenika, koje su vršili stražari pod direktnom komandom optuženog Dronjka, imalo je iznimno teške posljedice s obzirom da su ovi zatvorenici izgladnjivani te da su boravili u nehigijenskim uslovima. Upravo ovo je razlog zašto veliki broj njih nije preživio”, kazala je sutkinja Kreho.

Prvostepenom presudom, Dronjak je proglašen krivim za smrt preko deset zarobljenika logora Kamenica u periodu od 1994. do 1995. godine, koji su podlegli nakon višednevnog maltretiranja i zlostavljanja.

Dronjka je Sudsko vijeće također osudilo za ubistvo Fikreta Begića, nekadašnjeg pripadnika ABiH, koji je 1994. godine doveden ranjen u logor Kamenica, gdje je premlaćivan, nakon čega ga je optuženi ubio tako što mu je pucao u glavu.

Sud BiH je Dronjka oslobodio krivice za dvije tačke optužnice po kojima je bio optužen za ubistvo nekoliko osoba koje su bile izvedene iz logora Kamenica.

Sudsko vijeće je pojasnilo u obrazloženju da je presudom izvršena prekvalifikacija djela, te da je Dronjak osuđen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom, a ne nad ratnim zarobljenicima, s obzirom da je utvrđeno da su bivši pripadnici ABiH i HVO-a u logoru Kamenica “prethodno položili oružje”.

“U ovakvim slučajevima, pravna praksa nalaže da bi takve osobe trebale uživati istu zaštitu kao da se radi o civilima”, kazala je predsjedavajuća Sudskog vijeća.

U obrazloženju presude, Kreho je navela da na Dronjkovoj strani nije bilo otežavajućih okolnosti, ali da je Sudsko vijeće našlo “naročite olakšavajuće okolnosti”, među kojima su narušeno zdravstveno stanje optuženog i činjenica da je porodičan čovjek.

“Optuženi nije kažnjavan prethodno i izuzetno se dobro vladao tokom sudskog postupka. Također treba naglasiti da su se zločini u zatočeničkim objektima uglavnom dešavali noću, kada on nije bio prisutan, te da je nekoliko puta omogućavao zatočenicima da posjete porodicu, kao i da se u logor dostave deke i hrana”, rekla je Kreho.

Dronjku je produžen pritvor, a u kaznu će mu biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od januara 2010. godine. Na prvostepenu presudu postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.