This post is also available in: English
“Selimović je bio u mogućnosti da zna da se zarobljenici vode na radove. Mogao je da spriječi druga lica da zlostavljaju ratne zarobljenike. Znao je da se krše prava ratnih zarobljenika, tražio je da daju podatke o djelima u kojima nisu učestvovali”, kazao je vještak Dragomir Keserović, koji je sačinio nalaz i mišljenje na zahtjev Tužilaštva BiH.
Prema njegovom mišljenju, iste mogućnosti kad se radi o ratnim zarobljenicima, imao je i optuženi Ružnić.
Tužilaštvo BiH tereti Selimovića i Ružnića zajedno sa Emirom Mustafićem za zločine počinjene u Bosanskoj krajini. Prema optužnici, oni su od 1994. do 1996. godine pomagali zatvaranje pripadnika vojske i policije Republike Srpske (RS) te civila u zatočeničke centre u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu.
Prema optužnici, Selimović je bio referent za kontraobavještajne poslove i zamjenik načelnika Odjeljenja vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti, a Mustafić vojni policajac.
“Emir Mustafić je jedno vrijeme bio pripadnik Vojne policije, obavljao je administrativne poslove. Ne mogu se tačno izjasniti koju je ulogu imao”, kazao je Keserović, istaknuvši da je Mustafić bio protivpravno u Vojnoj policiji jer nije služio vojsku i nije znao rukovati puškom.
Keserović je naglasio da je uzimanje izjava od ratnih zarobljenika dopuštena djelatnost. Među ratnim zarobljenicima, kako je dodao, bilo je i civila kojima je priznat status ratnih zarobljenika, ali o tome nisu odlučivali optuženi.
“Naredbom komandanta Petog korpusa Armije BiH (ABiH) određena su mjesta gdje će biti zatvoreni ratni zarobljenici, određeno je ko će vršiti obezbjeđenje. Komandant Petog korpusa je dodjeljivao status ratnog zarobljenika”, rekao je vještak.
On je konstatovao da je Služba, odnosno Odjeljenje vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH imalo “na određeni način” uticaj na stanje u zatočeničkim objektima.
“Direktnom naredbom komandanta Petog korpusa osnovan je sabirni centar u kasarni ‘Adil Bešić’. Tom naredbom on imenuje upravnika, te određuje da će Vojna policija vršiti objezbjeđenje. Odsjek za vojnu bezbjednost, po toj naredbi, ima izvršiti bezbjednosnu procjenu i napraviti elaborat o tome što je uradio”, kazao je Keserović.
Istaknuo je da je kontrolu funkcionisanja obezbjeđenja po naredbi komandanta vršio Odsjek vojne bezbjednosti.
“Nesporno je naređeno da se o tome redovno izvještava komandant. Nema nijedan dokaz da je bio negativan izvještaj o statusu ratnih zarobljenika”, rekao je Keserović.
Nastavak suđenja zakazan je za 11. april, kada će vještaka unakrsno ispitati Odbrane.
