Raguž i ostali: Ubistvo kćerke na kućnom pragu

Fata Kaplan ispričala je pred Sudom BiH da su 13. jula 1993. pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), došli do kuće u kojoj je, zajedno sa kćerkom i djeverovom porodicom, živjela u selu Plješevica kod Stoca.

Kako je kazala, vojnici u šarenim uniformama i sa amblemima HVO-a približavali su se kući kada je njena 18-godišnja kćerka Sanida izišla na terasu na prvom spratu kuće.

“Čula sam je samo kad je rekla: ‘Kud ćete sa nama?’ To su joj bile prve i posljednje riječi. Nakon toga opalio je rafal i Sanida je pala sa terase. Izletjela sam iz kuće i vidjela svoje ubijeno dijete. Na metar od mene je ležala”, ispričala je Kaplan.

Svjedokinja je kazala kako su sve mještane iz okolnih sela taj dan, 13. jula 1993. godine, kamionima prebacili u osnovnu školu u Crnićima, gdje su bili zarobljeni 12 dana.

“Svo to vrijeme ja sam bila u šoku, tako da se vrlo malo tog perioda u školi sjećam. Znam da su uslovi bili jezivi, da smo bili žedni i gladni i da smo spavali na papirima. Nije nas niko maltretirao, ali nisi mogao nikuda ni izići”, rekla je Kaplan.

Kako je objasnila, za vrijeme boravka u osnovnoj školi nije prepoznala niti jednog vojnika, ali je od drugih ljudi čula da su pričali kako je Veselko Raguž naredio odvođenje civila u školu.

“Ja Veselka nigdje nisam vidjela, ali sam čula od naroda da su tako pričali. Znam da je on bio neki zapovjednik, ali ne znam da li je ta priča istinita”, istakla je svjedokinja, napomenuvši da je Veselka Raguža poznavala od prije rata, te da joj je nekada bio “dobar i fin komšija”.

Prema optužnici Tužilaštva BiH, Veselko Raguž, nekadašnji zapovjednik Četvrte bojne “Knez Domagoj” Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Ivo Raguž, pripadnik iste brigade, u julu i augustu 1993. godine, za vrijeme oružanog sukoba Armije BiH (ABiH) i HVO-a, učestvovali su u zločinu nad zatvorenim civilima u Stocu i Čapljini.

Veselko Raguž, kako smatra Tužilaštvo BiH, “naređivao je, pomagao ili neposredno učestvovao” u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, kao i u fizičkom zlostavljanju i mučenju zatvorenih civila u tim gradovima.

Na teret mu je stavljeno da takve radnje, iako je znao za njih, nije spriječio niti kaznio pripadnike brigade kojom je komandovao, niti druge vojnike HVO-a nad kojima je imao stvarnu kontrolu.

Ivo Raguž je optužen da je učestvovao u fizičkom zlostavljanju zatvorenih civila.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Kaplan je kazala kako je nakon rata saznala da joj je kćerku ubio Dragan Bunoza, pripadnik HVO-a, ali da ne zna ko je njemu komandovao.

Dragan Bunoza je 2004. godine je pravosnažno osuđen na devet godina zatvora zbog zločina počinjenog protiv civilnog stanovništva.

Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 10. april 2012. godine.