Četvrtak, 2 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Milan Ivančević je kazao da je tokom 1992. i 1993. godine bio član Komisije za razmjenu ratnih zarobljenika, te da je uz odobrenje Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) iz zatvora u Kamenici uzimao zarobljenike i vodio ih na razmjenu, uključujući i tijela mrtvih s linija.

Ivančević je na pitanje Odbrane optuženog rekao kako zatvorenici u Kamenici nisu bili tučeni, te da je Rifet Kendić, koji je umro na liniji, najprije dovezen u Kamenicu, a zatim razmijenjen.

Džemila Begović, tužiteljica Tužilaštva BiH, pitala je svjedoka Ivančevića, koji je u maju prošle godine svjedočio u korist Državnog tužilaštva, zašto je tada kazao da nije bio siguran je li Kendić poginuo na liniji ili je umro u zatvoru u Kamenici, dok danas tvrdi da je poginuo na liniji.

“Čuo sam se s kolegicom i ona mi je rekla da je Kendića pokupila mrtvog na liniji, ali ja ne mogu biti sasvim siguran u to”, pojasnio je svjedok.

Tužilaštvo BiH tereti Dronjka da je, kao upravnik zatočeničkih objekata u općini Drvar, od maja 1992. do kraja 1995. godine učestvovao u uspostavljanju i održavanju sistema kažnjavanja i zlostavljanja u Osnovnoj školi “Slavko Rodić” i logoru Kamenica.

Milorad Zorić, drugi svjedok Dronjkove Odbrane na ovom suđenju, kazao je da je radio kao snimatelj Drugog krajiškog korpusa VRS-a, te da je snimao razmjene ratnih zarobljenika, za koje tvrdi da su bile korektne, kao i da su zarobljeni izgledali “normalno”.

Zorić je rekao kako je jedne prilike susreo optuženog u zatvoru Kamenica. “Pitao sam ga mogu li odnijeti pismo bratu, koji je bio unutra, i on mi je to dozvolio”, kazao je Zorić.

Naredno suđenje je 8. marta 2012. godine.

M.B.
Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.