Fausto Pocar: Kvalitetne presude sudova na Balkanu

Nekadašnji predsjednik Haškog tribunala, koji sarađuje s pravosudnim institucijama u regionu prenoseći im iskustva, tvrdi da su sudovi u BiH osposobljeni da se nose s najtežim predmetima ratnih zločina.

U intervjuu za BIRN – Justice Report, Pocar je kazao da je u proteklih 18 mjeseci radio na projektu pod nazivom “Pravda i ratni zločini”, čiji je cilj prenošenje iskustava i praksi Haškog tribunala sudovima u regionu.

“Svako pravosuđe bi imalo problem s procesuiranjem slučajeva ove veličine i kompleksnosti, ali utisak koji sam imao nekada i koji imam sada jeste da lokalno pravosuđe radi mnogo bolje nego što ljudi izvan regiona misle, tako da bih rekao da se radi o dobrom pravosuđu, koje pravilno sudi i donosi dobre odluke”, rekao je Pocar.

Projekat “Pravda i ratni zločini” finansirala je Evropska unija (EU), dok je implementaciju izvršio OSCE u partnerstvu s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Međuregionalnim institutom Ujedinjenih nacija za istraživanje kriminaliteta i pravde (UNICRI).

Prema Pocaru, ovaj projekat omogućio je sudovima u regionu da preuzmu lekcije naučene u Haškom tribunalu, te da se poboljša regionalna saradnja.

“Mislim da regionalna saradnja već funkcioniše do određene mjere. Jasno je, međutim, da će se ta regionalna saradnja morati poboljšati. Morala se poboljšati i prije nekoliko godina, kada je cijeli projekat počeo”, kazao je Pocar, istaknuvši da je uvjeren da je projekat donio značajno poboljšanje saradnje lokalnih pravosudnih institucija.

Značaj projekta “Pravda i ratni zločini”, prema Pocaru, ogleda se i u tome da će se u budućnosti osigurati korištenje zaostavštine Haškog tribunala, nakon njegovog zatvaranja, koje je predviđeno za 2014. godinu.

“Smatram da je ključno osigurati pristup bilo kojem dokumentu ili postupku koji se vodio pred Haškim tribunalom. Taj pristup treba biti otvoren. Uglavnom, značajno je da većina stvari bude lako dostupna. Trenutno pristup je jedino moguć kroz računar, ali u mom viđenju to nije dovoljno. Ono što je ključno jeste da imamo mjesto gdje ljudi mogu ići i, uz pomoć stručnjaka, pristupiti dokumentima Tribunala”, dodao je Pocar.

Pocar je zagovornik da jedno od mjesta gdje će se nalaziti arhiva Haškog tribunala bude i Bosna i Hercegovina.

“Smatram da je prioritet da u BiH bude jedno ili više mjesta za smještaj haške arhive. Što ih je više, to bolje… Jer u državi nije uvijek lako svakome da putuje. Naprimjer, ukoliko imamo centar u Sarajevu, on će tu biti dobrodošao, ali postoje druga mjesta gdje su zločini počinjeni i bilo bi dobro da ljudi tamo imaju pristup”, pojasnio je sudija MKSJ-a.

U periodu od 2005. do 2008. godine, Pocar je bio predsjednik MKSJ-a i, kako je sam istakao, zadatak koji je sebi postavio bio je da približi rad Haškog tribunala ljudima u regiji.

“Nikad niste kompletno zadovoljni, ali nekada, kada sam optimističan, mislim da je bilo teško učiniti više u tom periodu. Kada sam postao predsjednik, imali smo veću koncentraciju optuženih. Želio sam da uradim nešto za ljude, jer Tribunal je tu ne samo da šalje nekoga u zatvor već da bude instrument pomirenja i izgradi društvo pocijepano ratom”, tvrdi Pocar.

Prema Pocaru, želja da približi MKSJ ljudima bivše Jugoslavije dovela ga je do početka saradnje sa sudijama u regiji.

“Počeo sam razgovarati s lokalnim sudijama da zajedno radimo jer smo u suštini radili isto i bilo je vrijeme da oni preuzmu veću ulogu. Međutim, želio sam da postanemo partneri i da idemo naprijed na isti način”, dodao je Pocar.

Italijanski profesor prava je u MKSJ došao u februaru 2000. godine. Tri godine kasnije je izabran za potpredsjednika te međunarodne institucije, da bi 2005. postao njen predsjednik.

Pocar je od početka rada u Haškom tribunalu bio član Sudskog vijeća u prvom predmetu koji se bavio silovanjem kao zločinom protiv čovječnosti, a kasnije je bio član Apelacionog vijeća, što i trenutno radi.

Denis Džidić je novinar BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.