Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

“Duboko saosjećamo sa porodicama poginulih i moj branjenik i ja. Pelemiš nije čovjek zla i nije nacionalno ostrašćen. On je raspoređen u Prvi bataljon i tu se ništa nije pitao. Dugo je bio na bolovanju i došao je u julu 1995. na molbu komandanta. Da je pobjegao, trpjela bi njegova porodica, a on bi bio etiketiran kao dezerter”, istakao je branilac Miloš Perić.

Branilac je dodao da Pelemiš, da je gajio mržnju prema drugim narodima, “ne bi ostao u Tuzli skoro do kraja rata”.

Pelemišu se sudi zajedno sa Slavkom Perićem za ubistva oko 1.500 bošnjačkih zarobljenika na područja sela Pilica (opština Zvornik).

Prema navodima optužnice, Pelemiš je, kao zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade, naredio Periću, pomoćniku komandanta za bezbjednost, da rasporedi vojnike iz ovog bataljona da čuvaju zarobljenike u školi na Kuli i Domu kulture.

“Pelemiš je do 6. jula 1995. bio na bolovanju i nije imao kontakta sa komandom bataljona. Nema dokaza da je saznao za namjeru da se izvrši genocid. Prvi put 14. jula 1995. saznaje da će 100 do 200 zarobljenika biti dovedeno u školu da prođu i budu razmijenjeni”, rekao je Perić.

Dodao je da pojedini pripadnici Prvog bataljona, koji su bili prisutni kod škole, nisu bili pod komandom Pelemiša.

“Da li je Pelemiš mogao da zaštiti zarobljenike? On je imao informaciju da oni idu u razmjenu, nije bio na licu mjesta, nije imao informacije o pogubljenjima, nije imao autoritet nad pripadnicima drugih jedinica, koji su djelovali pod starješinama višeg ranga”, kazao je branilac.

Osvrćući se na navode optužnice da je Pelemiš učestvovao u širokom i sistematskom napadu na civilno bošnjačko stanovništvo, Perić je naveo da je napad bio usmjeren na pripadnike 28. Divizije Armije BiH (ABiH), koji su “zloupotrebljavali zaštićenu zonu” i vršili napade na srpske snage.

Odbrana je takođe odbacila kvalifikaciju krivičnog djela genocida, koja je Pelemišu stavljena na teret, navodeći da nije izveden nijedan dokaz o genocidnoj namjeri optuženog.

“Optužnica je puna kontradikcija, nelogičnosti i megalomanije. Zaključci tužioca o ključnim stvarima su pretpostavke. Niko nije znao da će zarobljenici biti pogubljeni, a oni koji su ih pogubili nisu bili njegovi podređeni”, rekao je branilac.

Suđenje će biti nastavljeno 20. septembra ove godine, za kada je planirano da se Pelemiš obrati Vijeću, kao i da Odbrana drugooptuženog Perića iznese završnu riječ.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao