Četvrtak, 24 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

“Duboko saosjećamo sa porodicama poginulih i moj branjenik i ja. Pelemiš nije čovjek zla i nije nacionalno ostrašćen. On je raspoređen u Prvi bataljon i tu se ništa nije pitao. Dugo je bio na bolovanju i došao je u julu 1995. na molbu komandanta. Da je pobjegao, trpjela bi njegova porodica, a on bi bio etiketiran kao dezerter”, istakao je branilac Miloš Perić.

Branilac je dodao da Pelemiš, da je gajio mržnju prema drugim narodima, “ne bi ostao u Tuzli skoro do kraja rata”.

Pelemišu se sudi zajedno sa Slavkom Perićem za ubistva oko 1.500 bošnjačkih zarobljenika na područja sela Pilica (opština Zvornik).

Prema navodima optužnice, Pelemiš je, kao zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade, naredio Periću, pomoćniku komandanta za bezbjednost, da rasporedi vojnike iz ovog bataljona da čuvaju zarobljenike u školi na Kuli i Domu kulture.

“Pelemiš je do 6. jula 1995. bio na bolovanju i nije imao kontakta sa komandom bataljona. Nema dokaza da je saznao za namjeru da se izvrši genocid. Prvi put 14. jula 1995. saznaje da će 100 do 200 zarobljenika biti dovedeno u školu da prođu i budu razmijenjeni”, rekao je Perić.

Dodao je da pojedini pripadnici Prvog bataljona, koji su bili prisutni kod škole, nisu bili pod komandom Pelemiša.

“Da li je Pelemiš mogao da zaštiti zarobljenike? On je imao informaciju da oni idu u razmjenu, nije bio na licu mjesta, nije imao informacije o pogubljenjima, nije imao autoritet nad pripadnicima drugih jedinica, koji su djelovali pod starješinama višeg ranga”, kazao je branilac.

Osvrćući se na navode optužnice da je Pelemiš učestvovao u širokom i sistematskom napadu na civilno bošnjačko stanovništvo, Perić je naveo da je napad bio usmjeren na pripadnike 28. Divizije Armije BiH (ABiH), koji su “zloupotrebljavali zaštićenu zonu” i vršili napade na srpske snage.

Odbrana je takođe odbacila kvalifikaciju krivičnog djela genocida, koja je Pelemišu stavljena na teret, navodeći da nije izveden nijedan dokaz o genocidnoj namjeri optuženog.

“Optužnica je puna kontradikcija, nelogičnosti i megalomanije. Zaključci tužioca o ključnim stvarima su pretpostavke. Niko nije znao da će zarobljenici biti pogubljeni, a oni koji su ih pogubili nisu bili njegovi podređeni”, rekao je branilac.

Suđenje će biti nastavljeno 20. septembra ove godine, za kada je planirano da se Pelemiš obrati Vijeću, kao i da Odbrana drugooptuženog Perića iznese završnu riječ.

Najčitanije
Saznajte više
Kadrić i ostali: Bez izvještaja o dešavanjima u zatvoru u Visokom
Na suđenju za ratne zločine na području Visokog, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je da od Zijada Kadrića nikada nije dobio izvještaj, nakon što ga je imenovao na mjesto upravnika zatvora.
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Razgovori sa zarobljenikom u Herama
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na suđenju za zločine na području Sapne ispričao kako je razgovarao sa srpskim zarobljenikom ispred prostorija Vojne policije u Herama, koji mu se nije žalio na postupanje.
Stanić i ostali: Suprug ubijen u “Sušici”
Enes Jahić: Tužilaštvo traži kaznu za zločin u Konjicu