This post is also available in: English
ko bi istražili ratne zločine koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).
Selimovićeva Odbrana Sudu je prezentovala dokumente u kojima je navedeno kako su pripadnici Službe vojne bezbjednosti saslušavali ratne zarobljenike, te koje su zaključke donijeli u vezi s tim izjavama.
Asim Crnalić, branilac optuženog Selimovića, kazao je da je njegov branjenik, kada je imao kontraobavještajne informacije, vrlo kratko ispitivao zarobljenike o nekim zločinima.
“Želimo dokazati da je Selimović uvijek kratko ispitivao svjedoke koji nisu imali puno saznanja o zločinima i da je bio maksimalno uviđavan”, kazao je Crnalić, priloživši nekoliko dokumenata Sudskom vijeću.
Uz Selimovića, Tužilaštvo BiH tereti Adila Ružnića i Emira Mustafića za zločine počinjene u Bosanskoj krajini. Prema optužnici, Selimović, Ružnić i Mustafić su od 1994. do 1996. godine pomagali zatvaranje pripadnika vojske i policije Republike Srpske (RS), te civila, u zatočeničke centre u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu.
Kako se navodi u optužnici, prilikom ispitivanja optuženi su zarobljenike fizički maltretirali.
U optužnici stoji da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove i zamjenik načelnika Odjeljenja vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti, a Mustafić vojni policajac.
Crnalić je Sudskom vijeću prezentovao i nekoliko dokaza kojima želi pokazati da se Selimović uvijek potpisivao na izjavama koje je uzimao od ratnih zarobljenika, iako su pojedini svjedoci Tužilaštva BiH tvrdili da je od njih uzimao izjave iako na njima nema njegovog potpisa.
“Služba vojne bezbjednosti je iz kontraobavještajnih razloga bila dužna pratiti kretanje zarobljenika kako bi znali u svakom momentu gdje se oni nalaze, ali nije bila odgovorna za formiranje i funkcionisanje ‘sabirnih centara’, te određivanje statusa ratnog zarobljenika”, kazao je Crnalić.
Branilac Crnalić je pokušao predlaganjem materijalnih dokaza uvjeriti Sudsko vijeće da Služba vojne bezbjednosti – tačnije njen kontraobavještajni sektor čiji su pripadnici bili optuženi Selimović i Ružnić – nije imala nikave veze s Vojnom policijom.
“Ove dokaze prezentujemo jer Tužilaštvo BiH tvrdi da su neki vojni policajci maltretirali zarobljenike”, kazao je Crnalić.
Tužilaštvo BiH nije ulagalo prigovore na predložene dokaze jer su ih ranije predložili kao svoje dokaze.
Nastavak suđenja zakazan je za 24. august ove godine.
