Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

acijama koje su tokom 1992. godine formirane u Bijeljini i Zvorniku.

Pod pseudonimom KDZ 555, te mjerama zaštite identiteta, lika i glasa, svjedok Tužilaštva je potvrdio da je napad na Zvornik u aprilu 1992. godine naredio Željko Ražnatović Arkan, te da je u njemu učestvovalo oko 100 dobrovoljaca, među kojima su bile dobrovoljačke grupe “Beli orlovi”, “Žućina” i “Gogićeva grupa”.

Željko Ražnatović Arkan je bio vođa paravojne formacije “Srpska dobrovoljačka garda” ili “Arkanovi tigrovi”. Ubijen je 2000. godine, prije nego što mu je počelo suđenje za zločine u BiH.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS) i SDS-a, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) sudi se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u periodu od 1992. do 1995. godine.

Na teret mu se stavlja učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa članovima SDS-a i kriznih štabova, te pripadnicima paravojnih jedinica, s ciljem progona nesrpskog stanovništva s područja Bijeljine i drugih 19 opština u BiH.

U dijelu suđenja koji je otvoren za javnost, svjedok je kazao da je Krizni štab pozivao, okupljao i plaćao dobrovoljce, uz objašnjenje da su se oni kasnije “pretvorili” u paravojne formacije.

“Niko u Zvornik tokom 1992. godine nije ušao kao paravojna formacija. Bilo je ljudi koji su došli sa strane, ali to su bili civili bez oružja. Oni su bili raspoređeni u Teritorijalnu odbranu (TO), pa kasnije u Vojsku Republike Srpske (VRS). Jedan dio tih ljudi izišao je iz vojske i formirao paravojne fomracije”, objasnio je svjedok.

Unakrsno ispitivanje zaštićenog svjedoka KDZ 555 biće nastavljeno 18. avgusta 2011. godine.

D.E.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.