Subota, 3 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na vanrednoj konferenciji za novinare, Tadić je potvrdio da je Hadžić uhapšen u srijedu, 20. jula u 8.24 sati na lokalitetu Fruška Gora u Srbiji.

“Učinili smo to zbog građana Srbije, žrtava u drugim narodima, zbog promjene sistema vrijednosti i uspostavljanja kredibiliteta… Nikakvi pritisci u vezi hapšenja nisu imali nikakvu efektivnost. Bili su potpuno beznačajni. Vodili su nas moralni razlozi i obaveze”, kazao je Tadić, ističući da je ovim hapšenjem zatvorena turobna stranica istorije.

Tadić je dodao da hapšenje Hadžića nije “nikakva trgovina”, već je Srbija preuzela obavezu i završila je.

“Formiranjem Nacionalnog saveta za nacionalnu bezbednost uhapšeni su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i sada Goran Hadžić. Čestitam onima koji su izvršili hapšenje”, kazao je Tadić, demantirajući špekulacije da je Srbija i ranije znala gdje se nalazi Hadžić. 

Goran Hadžić, bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (RSK), posljednji je haški bjegunac koji se godinama skrivao od lica pravde. Haški tribunal ga tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru Republike Hrvatske.

Optužnicom se Hadžiću na teret stavlja i sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu od juna 1991. do decembra 1993., na čijem čelu je bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, kao i progoni i ubistva Hrvata i drugih nesrba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa.

Prije Hadžićevog hapšenja, Srbija je u maju ove godine uhapsila i izručila Haškom tribunalu Ratka Mladića, optuženog za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH.

                          E.M.

Najčitanije
Saznajte više
Od jula politički subjekti sankcionisani sa 286.000 maraka
Ukupno 1.282 izborne nepravilnosti zabilježene su od početka jula i najveći broj ih se odnosi na zloupotrebu javnih resursa, podaci su Koalicije “Pod lupom” izneseni tokom predstavljanja Drugog preliminarnog izvještaja o građanskom, nestranačkom posmatranju Općih izbora 2026. godine.
Poziv na izbore bez mržnje: CIK BiH, OHCHR, Detektor
Stranke, kandidati, mediji te glasači dužni su poštivati Izborni zakon kako tokom kampanje, tako i predizborne šutnje i na sami dan glasanja, poručuje Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Ured visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (OHCHR) i Detektor nakon provedene medijske i online kampanje protiv govora mržnje.
Na predizbornu kampanju do sada potrošeno više od 11 miliona maraka
U Srednjoškolskom centru Srebrenica zabranjen dres reprezentacije BiH, škola demantuje
Debevec i ostali: Susret s Mamićem u Grudama