Utorak, 3 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na vanrednoj konferenciji za novinare, Tadić je potvrdio da je Hadžić uhapšen u srijedu, 20. jula u 8.24 sati na lokalitetu Fruška Gora u Srbiji.

“Učinili smo to zbog građana Srbije, žrtava u drugim narodima, zbog promjene sistema vrijednosti i uspostavljanja kredibiliteta… Nikakvi pritisci u vezi hapšenja nisu imali nikakvu efektivnost. Bili su potpuno beznačajni. Vodili su nas moralni razlozi i obaveze”, kazao je Tadić, ističući da je ovim hapšenjem zatvorena turobna stranica istorije.

Tadić je dodao da hapšenje Hadžića nije “nikakva trgovina”, već je Srbija preuzela obavezu i završila je.

“Formiranjem Nacionalnog saveta za nacionalnu bezbednost uhapšeni su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i sada Goran Hadžić. Čestitam onima koji su izvršili hapšenje”, kazao je Tadić, demantirajući špekulacije da je Srbija i ranije znala gdje se nalazi Hadžić. 

Goran Hadžić, bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (RSK), posljednji je haški bjegunac koji se godinama skrivao od lica pravde. Haški tribunal ga tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru Republike Hrvatske.

Optužnicom se Hadžiću na teret stavlja i sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu od juna 1991. do decembra 1993., na čijem čelu je bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, kao i progoni i ubistva Hrvata i drugih nesrba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa.

Prije Hadžićevog hapšenja, Srbija je u maju ove godine uhapsila i izručila Haškom tribunalu Ratka Mladića, optuženog za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH.

                          E.M.

Najčitanije
Saznajte više
Udruženja žrtava i BIRN BiH traže institucionalnu odgovornost za obilježavanje masovnih grobnica
Iako Zakon o nestalim osobama BiH propisuje obavezu obilježavanja masovnih grobnica, brojne lokacije i dalje su bez spomen-obilježja, a porodice žrtava suočavaju se s administrativnim preprekama pri pokušaju da ih obilježe. S ciljem pružanja pravne podrške udruženjima žrtava i pokretanja pitanja odgovornosti institucija, BIRN BiH predstavio je projekat „Deset priča o obilježavanju masovnih grobnica u BiH“.
Bez alternative za veličanje ratnih zločina koja odgovara vlastima
Dok se u Srbiji uklanjaju grafiti i murali posvećeni Ratku Mladiću, osuđenom za genocid i druge zločine, u Istočnom Sarajevu je iscrtan novi, a sagovornici Detektora navode da u Bosni i Hercegovini nema alternative za veličanje ratnih zločinaca i nacionalizma koja odgovara vlastima.
Teško je utvrditi jesu li osuđeni za terorizam promijenili svoje ponašanje