Srijeda, 29 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na vanrednoj konferenciji za novinare, Tadić je potvrdio da je Hadžić uhapšen u srijedu, 20. jula u 8.24 sati na lokalitetu Fruška Gora u Srbiji.

“Učinili smo to zbog građana Srbije, žrtava u drugim narodima, zbog promjene sistema vrijednosti i uspostavljanja kredibiliteta… Nikakvi pritisci u vezi hapšenja nisu imali nikakvu efektivnost. Bili su potpuno beznačajni. Vodili su nas moralni razlozi i obaveze”, kazao je Tadić, ističući da je ovim hapšenjem zatvorena turobna stranica istorije.

Tadić je dodao da hapšenje Hadžića nije “nikakva trgovina”, već je Srbija preuzela obavezu i završila je.

“Formiranjem Nacionalnog saveta za nacionalnu bezbednost uhapšeni su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i sada Goran Hadžić. Čestitam onima koji su izvršili hapšenje”, kazao je Tadić, demantirajući špekulacije da je Srbija i ranije znala gdje se nalazi Hadžić. 

Goran Hadžić, bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (RSK), posljednji je haški bjegunac koji se godinama skrivao od lica pravde. Haški tribunal ga tereti za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru Republike Hrvatske.

Optužnicom se Hadžiću na teret stavlja i sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu od juna 1991. do decembra 1993., na čijem čelu je bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, kao i progoni i ubistva Hrvata i drugih nesrba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa.

Prije Hadžićevog hapšenja, Srbija je u maju ove godine uhapsila i izručila Haškom tribunalu Ratka Mladića, optuženog za genocid i zločine protiv čovječnosti u BiH.

                          E.M.

Najčitanije
Saznajte više
Kako je vandalizam u Međugorju postao političko pitanje
Iako je istraga pokazala da vandalizam u Međugorju nije bio međunacionalno motivisan, prve reakcije pojedinih političara predstavile su ga kao napad na Hrvate i katolike u Bosni i Hercegovini, što doprinosi političkim tenzijama i produbljivanju podjela.
Lokalne zajednice pozvale na jačanje povjerenja i društvene kohezije
Partnerske zajednice okupljene u projektu “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u Bosni i Hercegovini – Možemo bolje“ poručile su da se trajni mir, povjerenje i društvena kohezija mogu graditi jedino zajedničkim djelovanjem institucija, civilnog društva i građana.
BHRT dobio pomoć od šest miliona KM, problemi i dalje ostaju