Marš za izgradnju mira i tolerancije

Učesnici su sudjelovali u sedmom godišnjem “Maršu mira”, koji u obrnutom smjeru prati put bošnjačkih izbjeglica protjeranih iz zaštićene enklave Ujedinjenih nacija (UN) Srebrenica u julu 1995. godine, koji su danima pješačili kako bi došli do teritorija pod kontrolom Armije BiH (ABiH).

Oni koji su pješačili 2011. godine prelazili su 30 kilometara dnevno na temperaturama i do 40 stepeni Celzijusa, i istaknuli su da to za njih simbolizira povratak kući muškaraca koji se nikada ne mogu vratiti u Potočare jer su na tom putu stradali ili se još uvijek vode kao nestali.

“Moj je otac pokušao proći tim putem 1995. godine, ali nije uspio. Učestvovanje u maršu mi predstavlja veliko zadovoljstvo, a to ću uraditi i naredne godine”, kazao je Seid Bektić za BIRN – Justice Report.

Mnogi preživjeli se svake godine vraćaju kako bi još jednom prošli njihovim stopama.

Muhamedu Durakoviću, jednom od organizatora ovogodišnjeg marša, 1995. godine je trebalo 37 dana pješačenja da dođe do teritorije pod kontrolom ABiH.

“Prošli smo kroz mnogo bola i patnje tada. Preživio sam više zahvaljujući sreći nego sposobnosti. Ja učestvujem u maršu dijelom i zbog krivnje jer sam preživio”, rekao je Duraković.

Duraković, čiji će član porodice biti pokopan u Potočarima ove godine, kaže da je marš jedan od načina da se ljudima omogući da žale za mrtvima, da se zalažu za propisno ukopavanje žrtava genocida te da pošalju snažnu poruku onima koji negiraju da se genocid zaista dogodio.

“Ovo je borba bez kraja. Mir je naše oružje, a tolerancija naše sredstvo”, rekao je Duraković.

Učesnici “Marša mira” ove godine su spavali u šatorima koje je podigla vojska, a čiji su ih pripadnici svakog jutra budili učesnike u 05:30.

“Bilo je teško i dosta sam propatila, ali mi je ipak drago što sam prošla stopama mnogih prije mene, koji su tako puno propatili”, rekla je Paša Čehajić, izbjeglica iz istočne Bosne koja sada živi u Sarajevu.

Marš je tempiran tako da učesnici na vrijeme stignu u Memorijalni centar u Potočarima i prisustvuju ukopu 613 žrtava, koje su protekle godine identificirane putem uporedbe uzoraka DNK.

Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), koja je odgovorna za upoređivanje uzoraka DNK, procjenjuje da je dosad otkriven identitet 6.598 osoba, dok se 1.500 osoba još uvijek vode kao nestale.

Prema ICMP-u, iskopane su 73 masovne grobnice u vezi sa Srebrenicom, a za njih 37 se vjeruje da su sekundarne grobnice.