Subota, 31 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na 21. sastanaku Nadzornog tijela za praćenje provođenja mjera iz Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, utvrđeno je kako se kasni sa implementacijom Startegije, te kako se raspoređivanje predmeta ratnih zločina između državnog i entitetskog pravosuđa odvija “nezadovoljavajućom dinamikom”.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina u decembru 2008. godine, kako bi se utvrdile mjere i koraci potrebni da se u roku od sedam godina okončaju najsloženiji i prioritetni slučajevi ratnih zločina, a ostali u roku od 15 godina.

Prema prijedlogu Ministarstva pravde BiH, u martu 2009. godine formiran je Nadzorni odbor za praćenje provođenja Državne strategije.

Iako Strategija nalaže ujednačavanje sudske prakse u predmetima ratnih zločina, u Nadzornom tijelu se ističe da do toga nije došlo, zbog čega je potrebno izvršiti izmjene Zakona o Sudu BiH.

“Ocjena Nadzornog tijela je da sudska praksa u predmetima ratnih zločina nije ujednačena. Različito se primjenjuje u Sudu BiH i entitetskom pravosuđu. To je zabrinjavajuće i zato Nadzorno tijelo predlaže da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) sazove konferenciju, na kojoj će učestvovati domaći i inozemni pravni eksperti koji će pokušati riješiti to pitanje”, zaključak je sastanka održanog u ponedjeljak, 30. maja u Sarajevu.

D.Dž.

Najčitanije
Saznajte više
Ulaz u pravosudne institucije BiH. Foto: Detektor
Naredne sedmice izjašnjenje o krivnji optuženih za zločine u Sanskom Mostu
Sud Bosne i Hercegovine zakazao je za 6. novembar novi termin za izjašnjenje o krivnji optuženih za ratne zločine na području Sanskog Mosta i Manjače, potvrđeno je za Detektor.
Teško je utvrditi jesu li osuđeni za terorizam promijenili svoje ponašanje
Poštovanje pravila, saradnja s osobljem ili učešće u rehabilitacijskim programima ne predstavlja dokaz da je osoba koja je izdržala kaznu za terorizam napustila ekstremistička uvjerenja ili trajno odustala od nasilja, navodi se u novoj publikaciji Atlantske inicijative.
Sankcionisana ruska kompanija na ‘ispitivanju tržišta’ u Brodu
Godina zatvora za zločin u Derventi
Minka Kreho imenovana za novu predsjednicu Suda BiH