Lalović i Škiljević: Savjesni ljudi

(KPD) u tadašnjoj Srpskoj Republici BiH.

Svjedočeći pred Apelacionim vijećem Suda BiH Momčilo Mandić, bivši ministar pravde nekadašnje Srpske Republike BiH, rekao je da je siguran da su optuženi Lalović i Škiljević bili “savjesni ljudi koji su pomagali svima, bez obzira na nacionalnu pripadnost”.

“Lalović i Škiljević su radili sa mnom na formiranju kazneno-popravnih domova zbog njihovog iskustva. Njih dvojica su mi bili kao desne ruke u formiranju tih institucija. Škiljevića nikada nisam postavio za zamjenika upravnika KPD-a ‘Butmir’”, rekao je Mandić.

Pred Apelacionim vijećem Suda BiH Mandić je u februaru 2010. godine oslobođen odgovornosti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i zločin protiv čovječnosti, a između ostalog, i optužbi za funkcionisanje KPD-a “Butmir”.

Lalović i Škiljević su pred prvostepenim vijećem Suda BiH u martu 2010. godine proglašeni krivima za zatvaranje i držanje civila u nehumanim uslovima u KPD-u “Butmir” zvani “Kula”, zbog čega su neki od njih i preminuli, kao i za sudjelovanje stražara u tom objektu u fizičkom maltretiranju zatvorenika tokom ispitivanja.

U presudi se navodi da je Lalović bio upravnik KPD-a “Butmir” od kraja juna do sredine decembra 1992. godine, te je bio odgovoran za njegovo funkcionisanje, dok Soniboj Škiljević snosi odgovornost za događaje u ovoj ustanovi od kraja decembra 1992. do kraja 1995. godine.
       
Nepravosnažnom presudom Lalović i Škiljević su osuđeni na pet, odnosno osam godina zatvora. Na ovu presudu su uložene žalbe i Apelaciono vijeće je odredilo održavanje ponovnog suđenja, koje je počelo 9. maja ove godine.

Mandić je kazao kako ne zna zašto ga Tužilaštvo BiH u predmetu koji se vodi protiv Lalovića i Škiljevića, spominje kao dio udruženog zločinačkog poduhvata, jer je pred Sudom BiH oslobođen optužbi za zločine u “Kuli”.

Objašnjavajući ulogu tadašnjeg Ministarstva pravde, Mandić je kazao da su na početku rata vojska i policija imale najveći uticaj i da su njima pripadali objekti ovog KPD-a.

“Vojska i policija su imale svoja zarobljena lica sa kojima su samo oni mogli postupati. Ukoliko vojni komandant izda naredbu da zarobljenici idu raditi, moralo se postupiti u skladu s tom naredbom”, rekao je Mandić.

Na pitanje Odbrane drugooptuženog šta se desilo sa zarobljenim licima koja su dovedena iz Kasindolske ulice, Mandić je rekao da ima saznanja da je ta lica “ubio neko iz paravojnih formacija, koje su djelovale na području Srpske Republike BiH”.

Tužilaštvo BiH smatra da je 37 zatvorenika iz Kasindolske ulice boravilo u KPD-u, te da su sredinom maja 1992. odvedeni i ubijeni, a njihova tijela su pronađena 15 godina poslije, u masovnoj grobnici na Romaniji.

Drugi svjedok koji je saslušan na ovom ročištu, Đorđe Faladžić, nekadašnji zamjenik upravnika KPD-a “Kula”,  kazao je kako se “nimalo ne osjeća krivim”, negirajući da je bio član nekog udruženog zločinačkog poduhvata.

Nastavak suđenja zakazan je za 2. juni 2011. godine, za kada je planirano saslušanje dva svjedoka Odbrane.