This post is also available in: English
Svjedok Husnija Avdagić je, svjedočeći u korist optuženih Mehure Selimovića i Adila Ružnića, ustvrdio da nikada nije dobio informaciju da se sa zarobljenicima nehumano postupa.
“Da je bilo slučajeva nehumanog postupanja, ja bih po komandnoj odgovornosti to morao znati. Ali, nikada nisam dobio nikakvu pritužbu o tome”, rekao je Avdagić, pojasnivši da su optuženi samo deset posto radnog vremena bili zaduženi za zarobljenike.
Ostatak vremena, kazao je svjedok, optuženi su provodili na terenu jer je bilo velikih sigurnosnih problema.
“Tih deset posto vremena što su provodili sa zarobljenicima bilo je s ciljem prikupljanja potrebnih podataka o neprijatelju, kao i o zločinima koje su počinile neprijateljske snage protiv bošnjačkog stanovništva. Optuženi su i sortirali prikupljene podatke”, kazao je Avdagić.
Uz Selimovića i Ružnića, Tužilaštvo BiH je za zločine u Bosanskoj krajini optužilo i Emira Mustafića. Sva trojica optuženih su bivši pripadnici ABiH.
Prema optužnici, Selimović, Ružnić i Mustafić pomagali su i podstrekavali zatvaranja vojnika i civila srpske nacionalnosti u zatočeničke objekte u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu u periodu od 1994. do 1996. godine.
Tužilaštvo smatra da je Selimović bio referent za kontraobavještajne poslove, referent operativca i zamjenik načelnika Odjeljenja službe vojne bezbjednosti Petog korpusa ABiH, Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti i referent operativca istog odjeljenja, dok je Mustafić bio pripadnik Vojne policije Petog korpusa.
Avdagić je, odgovarajući na pitanja Odbrane trećeoptuženog Mustafića, kazao da čuvari nisu mogli ispitivati zarobljenike.
Svjedok je dodao da mu je poznato da su zarobljeni bili zatočeni u kasarni “Adil Bešić”, zatvoru “Luke” u Bihaću, u autoservisu “Rad” u Cazinu i Fabrici plastike u Petrovcu.
“Siguran sam da Selimović i Ružnić nisu ispitivali zarobljenike u Cazinu i Petrovcu, to su radili drugi oficiri s tog područja”, rekao je Avdagić.
Svjedok je pojasnio da su, nakon zarobljavanja, pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) kratko usmeno ispitani, a zatim su dobijali papir s pitanjima na kojima su pisali odgovore. Zarobljenici su više puta ispitivani samo u slučajevima kada su, kazao je svjedok, odbijali da odgovore na određena pitanja.
“Oficiri su rijetko prisustvovali dok je zarobljenik odgovarao na pitanja. Prisustvovali su jedino ako je zarobljenik nepismen i ako ne razumije pitanja”, kazao je Avdagić.
Svjedok je naveo da su od pojedinih zarobljenika srpske nacionalnosti dobili “cjelovite podatke o zločinima” koje su nad bošnjačkim stanovništvom počinile srpske snage. Takav slučaj, kazao je svjedok, bio je u mjestu Velagići (općina Ključ), gdje je ubijeno 150 osoba, i u Biljanima (općina Ključ), gdje je stradalo oko 200 ljudi.
Nastavak suđenja zakazan je za 20. april 2011. godine, kada Odbrane planiraju saslušati novog svjedoka.
