Srijeda, 2 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Zaštićeni svjedok Haškog tužilaštva KDZ-304 bio je u Sarajevu angažovan 1995. godine kao pripadnik UNPROFOR-a.

“Te rakete imale su veliku snagu, ali nisu uopšte bile precizne, jer se radilo o balističkim raketama koje nije bilo moguće usmjeriti. To smo vidjeli, imali smo informacije i od pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK), koji su te rakete zvali ‘krema’”, rekao je KDZ-304, čije je svjedočenje zbog zaštite identiteta nekoliko puta prekidano.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u BiH od 1992. do 1995. godine.

Na teret mu je stavljeno planiranje i sprovođenje kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja Sarajeva s ciljem širenja straha među civilnim stanovništvom, tokom koje je ubijeno i ranjeno hiljade civila.

Svjedok je naveo da je od marta do kraja juna 1995. godine porastao broj civilnih žrtava, pa je UNPROFOR imao podatake o tri ubijena civila u martu i 27 ubijenih u junu.

“Nismo imali sve brojke o civilnim žrtvama, jer nam ih vlasti u gradu nisu davale i sprečavale su posmatrače da ih prikupe. (…) To je bilo u centru grada i nikako se ne može vezati za vojne aktivnosti bosanskih muslimana”, rekao je KDZ-304.

Karadžić je kazao da je pitanje terorisanja civilnog stanovništva u Sarajevu “nešto čemu Odbrana mora oštro da se suprotstavi”.

KDZ-304 se složio sa sugestijom optuženog da se povećanje žrtava od marta do juna poklapa s velikom ofanzivom koju je sredinom maja pokrenuo 1. korpus Armije BiH (ABiH).

Karadžić je svjedoku predočio mape sa rasporedom brigada i artiljerijskog naoružanja 12. divizije 1. korpusa ABiH u Sarajevu, kao što su položaji na brdima Hum, Grdonj i Trebević, na šta je svjedok odgovarao da su na tim lokacijama bile jedinice 1. korpusa.

“Ta brigada je imala od pet do deset haubica 82 milimetra. To je oružje srednjeg kalibra, ograničenog dometa, do 20 kilometara. Ona nije imala dobro artiljerijsko naoružanje”, rekao je svjedok odgovarajući na pitanje o jednoj od brigada.

Karadžić je svjedoka ispitivao i o “muslimanskim snajperskim gnijezdima”, navodeći mu slučaj ranjavanja jednog civila u gradu.

“Znali smo da su bosanski muslimani imali pozicije na liniji fronta. To smo vidjeli, ali nismo vidjeli da su pucali na civilno stanovništvo ili na snage UNPROFOR-a”, rekao je svjedok.

Optuženom je odobreno da svjedoka ispituje još pola sata na narednom ročištu, 19. januara, na što se Karadžić požalio, tvrdeći da mu to nije “ni blizu dovoljno”.

“Tražili smo 18 sati za vaše ispitivanje i bili bismo srećni i sa 15, ali dobio sam tri sata i moram sve navrat-nanos da radim”, prokomentarisao je Karadžić.
M.T.

Najčitanije
Saznajte više
Podignuta optužnica protiv Ranka Debeveca i Osmana Mehmedagića godinu i po od hapšenja
Protiv suspendovanog predsjednika Državnog suda Ranka Debeveca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije Osmana Mehmedagića Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podignulo je optužnicu godinu i pol dana nakon njihovog hapšenja.
Lučić i ostali: Revizija pokazala nedostatke u trošenju reprezentacije i korištenju vozila
Na suđenju bivšem ministru za ljudska prava i izbjeglice Milošu Lučiću i ostalima za zloupotrebu položaja, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorili su o nedostacima i neuobičajenim situacijama koje su utvrdili prilikom revizija poslovanja u vezi sa troškovima reprezentacije i korištenja službenih vozila.
Uložene žalbe na presudu Draganu Šojiću