Utorak, 24 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Jeremy Bowen, svjedok Haškog tužilaštva i nekadašnji novinar BBC-a, koji je u periodu između 1992. i 1995. godine više puta izvještavao iz Bosne i Hercegovine, prisjetio se tokom svjedočenja da je etničko čišćenje u toku rata u BiH bilo “nesporna činjenica”, te da su “srpske snage prednjačile u tome”.

“Etničko čišćenje sam viđao tokom čitavog rata, ali se s vremenom promijenio karakter procesa. Sjećam se kada sam 1994. u Bijeljini vidio da nesrbe više nisu istjerivali iz kuća tokom noći uz kratko upozorenje, kako se to desilo u Prijedoru 1992. godine, već je taj postupak bio institucionalizovan kroz funkcionere bosanskih Srba, koji su to otvoreno radili”, dodao je svjedok.

Bowen je iskaz dao na suđenju Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske, kojem se pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja između 1992. i 1995. godine.

Karadžiću se na teret stavljaju, između ostalog, zločini protiv čovječnosti počinjeni na području Prijedora i Bijeljine, kao i drugih 18 bosanskohercegovačkih općina, te kampanja granatiranja i snajperskog djelovanja Sarajeva koja je za cilj imala “terorisanje civilnog stanovništva”.

U periodu između 1992. i 1995. godine Bowen je, kako je rekao, više puta izvještavao iz Sarajeva, te je tokom tog perioda vidio da snage bosanskih Srba vrše “opsadu grada”.

“Smatrao sam da je ta opsada poslužila kao oružje u tom ratu, kao i meci i granate. To je bio način da se održi pritisak nad stanovništvom lojalnim bosanskoj vladi, i način da se vrši politički pritisak, odnosno poluga u odnosima sa međunarodnom zajednicom. To je jednostavno bilo kao omča oko vrata običnih ljudi u gradu”, pojasnio je Bowen.

Prema njegovom kazivanju, civili u gradu su “često bili mete napada snajpera i granata”.

“Želio bih i reći da su u jednom trenutku ljudi u Sarajevu prestali voditi računa o ljepoti. Mene je i iznenadilo da su uvjeti s vremenom bili gori nego na početku iako je bilo više humanitarne pomoći, ali očaj ljudi je bio mnogo veći. Naime, ljudi su u početku još vjerovali da će se rat završiti, ali nakon prve zime, borili su se za goli život u užasnim uvjetima”, rekao je Bowen.

Bowen je dodao da je lično vidio “tijela mrtvih i žrtve snejperskih metaka”, te dodao da su strani kamermani u Sarajevu snimali građane kako “trče preko raskrsnica da izbjegnu snajpere, što je postala ikonografija Sarajeva iz ratnog doba”.

“Srbi su govorili da je to namješteno i da je bosanska vlada namještala incidente granatiranja i snajperisanja jer je znala da će biti strane kamere, i da će htjeti pisati o tim zločinima, ali ja u to ne vjerujem. Grad je bio stalna meta i gađalo se kada nije bilo novinara, i zato ne vjerujem da je to bilo montirano za nas”, dodao je svjedok.

Naredno ročište zakazano je za petak, 14. januar ove godine, kada će Karadžić nastaviti unakrsno ispitivanje svjedoka Bowena.

D.Dž.
Najčitanije
Saznajte više
U Srebrenici predstavljen izvještaj o stradanju Roma tokom rata u BiH
Izvještaj o stradanju Roma u ratu, kao i izložba o priznavanju i uključivanju romske zajednice i žrtava proteklog rata u procese tranzicijske pravde predstavljeni su danas u Memorijalnom centru Srebrenica.
Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, na otvaranju spomen - obilježja „General Mehmed Alagić Ljiljan - Ljuta greda“ u Memorijalnom kompleksu „Park slobode i mira“. Foto: Facebook
Odbačena krivična prijava protiv Željka Komšića za izazivanje mržnje
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je naredbu o nesprovođenju istrage protiv Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, koji je prijavljen za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zbog govora koji je održao prošle godine povodom otvaranja spomenika Mehmedu Alagiću na Vlašiću, potvrdio je za Detektor podnosilac prijave.
Potrebno zaštititi branioce ljudskih prava u Bosni i Hercegovini
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje