Članak

Kličković i ostali: Najbolje namjere

9. Marta 2010.10:19
Mirko Orelj je kazao da je tokom davanja izjave u Državnom tužilaštvu na njega vršen pritisak, te da mu nije dozvoljeno da govori “išta pozitivno o Gojku Kličkoviću”.

This post is also available in: English

“Dva puta sam bio u Tužilaštvu, treći put bih radije u zatvor. Tamo je vršen pritisak na mene – ma, nije samo pritisak, to je uništenje. Meni je tužilac pet puta tražio ruke da mi stavi lisice. Imam slabo srce, a tužilac je tamo lupao šakom od sto”, kazao je Orelj svjedočeći u korist Odbranâ Gojka Kličkovića i Mladena Drljače.

Kličković, bivši predsjednik Ratnog predsjedništva Srpske opštine Bosanska Krupa, Jovan Ostojić, bivši komandant 11. krupske lake pješadijske brigade, i Drljača, član Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva, terete se za ubistva, zatvaranja, prisilna preseljenja, mučenja i druge zločine nad nesrpskim stanovništvom Bosanske Krupe.

Orelj se, skupa s trojicom optuženih, spominje u optužnici Državnog tužilaštva kao jedan od saučesnika udruženog zločinačkog poduhvata u cilju stvaranja Srpske opštine Bosanska Krupa koju će “u apsolutnoj većini naseljavati srpsko stanovništvo”.

Svjedok je ispričao kako je 1991. godine s drugim pripadnicima Srpske demokratske stranke (SDS) u Bosanskoj Krupi učestvovao u pisanju Elaborata o formiranju Srpske opštine Bosanska Krupa.

“To je rađeno isključivo kako bi se izbjegao rat i stradanja. (…) Imali smo sve najbolje namjere, tako da ne mislim ni danas da taj potez treba imati bilo kakve negativne konotacije”, objasnio je svjedok, dodavši da je stvaranje Srpske opštine Bosanska Krupa, “s aspekta prava, u skladu sa ustavom i zakonom”.

Orelj je ispričao da je u aprilu 1992. godine boravio u Jasenici, te da je s Mladenom Drljačom “nekoliko dana” radio na ispitivanju civila Bošnjaka u Privremenom vojnom sudu, koji se nalazio u zgradi muzeja.

“Tu su dovodili jednog po jednog čovjeka iz Krupe, a mi smo uzimali izjave o osnovnim podacima, i poslije davanja potpisivali su se ljudi. Tamo nijedna odluka nije donesena. Prije svega, nije bilo tužioca ni branioca, nema tu ništa”, rekao je Orelj.

U optužnici stoji da su u periodu od 23. do 30. aprila 1992. godine najmanje 43 zatvorenika izvedena pred takozvani Privremeni vojni sud, na kojem je Drljača bio predsjedavajući sudija. Tužilaštvo smatra da su pred ovim sudom civili ispitivani, a zatim zatvarani “bez da su obaviješteni o razlozima za to”.

Odbrana prvooptuženog je na ovom ročištu nastavila i izvođenje materijalnih dokaza čitanjem dnevnika Miroslava Vještice, koji je ranije iskaz dao u korist Odbrane Kličkovića.

Vještica, nekadašnji predsjednik SDS-a u Bosanskoj Krupi, u optužnici se navodi kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata.

U Vješticinom dnevniku stoji da su “snage ‘Zelenih beretki’ 21. aprila 1992. godine izvršile napad na Bosansku Krupu“, te da su srpsko stanovništvo “izbacili s posla i odveli u zarobljeništvo”. Narednog dana, navodi se u dnevniku, srpske snage su “oslobodile grad i preuzele kontrolu”.

Optužnica Kličkovića tereti da su 21. aprila 1992. godine “srpske snage” pod njegovom stvarnom kontrolom izvršile napad na Bosansku Krupu, koji je za posljedicu imao smrt najmanje 17 osoba.

“Naredni prekidi vatre i pregovori služili su Bošnjacima da izvrše upade svojih jedinica, nakon čega je dolazilo do stradanja sa srpske strane”, navodi se u dnevniku, čije je dijelove u sudnici pročitao prvooptuženi Kličković.

Naredno ročište zakazano je za srijedu, 10. mart 2010. godine.

This post is also available in: English