Bastah i ostali: Model zaštite Bošnjaka

Radovan Radinović, vještak vojne struke, svoju Analizu bezbednosne situacije na području opštine Vlasenica iznio je pred Sudom BiH na poziv Odbrane Gorana Viškovića, bivšeg vojnog policajca Vojske Republike Srpske (VRS), koji se skupa s Predragom Bastahom, rezervnim policajcem Stanice javne bezbjednosti (SJB) Vlasenica, tereti za niz zločina nad civilnim bošnjačkim stanovništvom ovog grada.

Vještak Radinović je pojasnio kako je na sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini uticao “rat na području Hrvatske”, te dodao da su već od ljeta 1991. godine počele “pripreme za sukob s muslimanske strane”.

“Postoji markantna razlika u pripremi muslimanskog i srpskog stanovništva za rat. Ta bitna razlika ogleda se u odnosu ka bivšoj državi. Naime, srpska strana imala je tvrd stav da zajednička država treba da opstane, i sve napore su ulagali u to, dok su druge strane mislile drugačije, i radile na tome da se država ‘prekomponuje’, što se, nažalost, i dogodilo”, dodao je Radinović.

Radinović je rekao kako “dokazi pokazuju” da je sukob u Vlasenici počeo 21. aprila 1992. godine, te da je nakon toga počeo “ogromni priliv izbeglica srpske nacionalnosti u Vlasenicu”. Tada je, prema tvrdnjama vještaka, u grad stiglo “oko 3.000 izbeglica”, koje su u lokalnom bošnjačkom stanovništvu “prepoznale krivce za njihovo proterivanje i stvorile veliki faktor nestabilnosti”.

“Nakon toga, vlasti u Vlasenici imale su dva moguća modela zaštite muslimana. Jedan je bio da im se osigura zaštita u domovima, međutim za to nije uopšte postojalo kapaciteta. Dok je druga opcija bila da se stanovništvo skupi u sabirni centar, gde im se može garantovati sigurnost. Koliko vidim, vlasti su odabrale jedini mogući put i oformile sabirni centar Sušica”, rekao je Radinović.

Prema navodima optužnice, Bastah i Višković su učestvovali u zajedničkom planu nezakonitog zatvaranja, ubistava, mučenja, prisilnih nestanaka i preseljenja stanovništva, te da su na taj način “doprinijeli i ojačali” funkcionisanje logorskog sistema zlostavljanja i progona u logoru Sušica i drugim zatvorima na području općine Vlasenica.

“Rat koji je vođen u BiH smatram narodnim ratom, po svojim vojnim i društvenim karakteristikama. Dakle, radi se o naoružanom narodu. Ovo je za posledicu imalo potpunu simbiozu naroda i vojske, i kada se dešavalo da vojska jednog naroda gubi neko područje, obavezno se taj narod povlačio s vojskom. To je bio izbor samih ljudi, zbog egzistencijalnih razloga, pa tako nije svako premeštanje – nasilno premeštanje”, kazao je vještak.

On je pojasnio kako dokumenti u kojima se Sušica opisuje kao logor, poput nekih dokaza Tužilaštva BiH, ne podrazumijevaju “krivičnopravno značanje te reči, već značenje po vojnoj teoriji, koje određuje svaku lokaciju u kojoj boravi vojska kao logor”.

Vještak je još kazao i kako pripadnici Vojne policije imaju pravo, prema naredbi nadređenog starješine, učestvovati u sprovođenju ratnih zarobljenika, ali se nije mogao izjašnjavati o krivičnopravnom aspektu takvog djelovanja.

Unakrsno ispitivanje vještaka Radinovića obavit će se 16. novembra ove godine.

Naredno ročište, na kojem će iskaz dati dodatni svjedok Odbrane prvooptuženog Bastaha, zakazano je za 9. novembar.