Kličković i ostali: Jedna zemlja i tri gospodara

Trećeg dana svjedočenja u vlastitu korist, Gojko Kličković, prvooptuženi za zločine počinjene u Bosanskoj Krupi, kazao je da su organima vlasti u tom gradu tokom 1992. godine bili najbitniji životi civila, te je istakao da je odluka o “evakuaciji nesrpskog stanovništva” predstavljala pitanje života i smrti.

“Bosanska Krupa je u ovom ratu najbolje prošla što se tiče žrtava jer su nam tada bili najbitniji ljudski životi. Tokom maja, juna i jula 1992. godine stradalo je više Srba nego za cijeli rat, što pokazuje da smo bili najmanje organizovani”, rekao je Kličković.

Prvooptuženi je kazao da su “evakuacije stanovništva” bile zakonski regulisane, te da ne predstavljaju progon, nego “odluke o sudbini ljudi”.

Tužilaštvo BiH tereti Gojka Kličkovića, Mladena Drljaču i Jovana Ostojića, između ostalog, za sudjelovanje u ubistvima, zatvaranju, mučenju, silovanju i pljački imovine nesrpskog stanovništva s područja Bosanske Krupe tokom 1992. godine. Sva trojica se terete i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je otpočeo u ljeto 1991. godine.

U optužnici se navodi da su tokom maja 1992. godine civili s područja Arapuše, Velike Jasenice, Velikog Dubovika, Zalina, Potkalinja, grada Krupe i Zaluga “po naredbi Kličkovića” prisilno napustili svoje domove.

Kličković je kazao da su Srbi bili angažovani u Teritorijalnoj odbrani (TO), koja je predstavljala legalne snage, te da su krizni štabovi i ratna predsjedništva bili “oblici djelovanja, a ne organi vlasti”.

“Prve trzavice u Krupi počele su oko podjele policije jer je tada Ministarstvo unutrašnjih poslova BiH bilo pod kontrolom Stranke demokratske akcije. Tada je svaka politika trebala oružanu silu kojom bi postigli svoje željene ciljeve. To je bila jedna zemlja s tri gospodara”, kazao je Kličković.

Prvooptuženi je kazao da je “po sili Ustava” imenovan za predsjednika Ratnog predsjedništva u Krupi, te se osvrnuo na Uputstvo o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima iz 1991. godine, za koje je kazao da je “ključni dokument”.

“To je dokument koji je u optužnicama najviše zloupotrijebljen, a predstavlja borbu za goli i biološki opstanak Srba. Uputstvo je imalo za cilj da probudi srpski narod iz jedne učmalosti i upozori na ono što dolazi”, kazao je Kličković.

Tužilac Philip Alcock je prigovorio na taj dio Kličkovićevog svjedočenja, istaknuvši da nije potrebno da prvooptuženi drži govore, te da ne želi da mu se pripisuje da je zloupotrijebio Uputstvo iz decembra 1991. godine.

“I ja sam čitao mnoge optužnice i donekle stoji da se to Uputstvo eksploatiše, a prvooptuženi svjedoči u određenoj mjeri i kao analitičar”, kazao je Zoran Božić, predsjedavajući Sudskog vijeća, odbivši prigovor Tužilaštva.

Tokom davanja iskaza, Kličković je govorio i o zločinima počinjenim na području Krupe tokom Drugog svjetskog rata, te raspadu Jugoslavije.

Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 15. april 2009. godine, kada je predviđen nastavak direktnog ispitivanja Kličkovića.