Gojko Kličković, kojem se pred Sudom BiH u Sarajevu sudi za ratne zločine počinjene u Krupi, kazao je, dajući iskaz u svoju korist, da je o zločinima u Krupi saznao tek iz optužnice Tužilaštva BiH, te iskaza svjedoka i materijalnih dokaza koji su do sada izvedeni.
“Nisam izdavao naredbe vojsci ni učestvovao u njihovim operacijama. Moram istaći da su 21. aprila 1992. godine u Krupi napadnuti Srbi koji nisu izašli na vrijeme iz grada i tu ih je u okruženju ostalo 350”, rekao je Kličković.
U napadu na Krupu, kako je kazao Kličković, sudjelovali su pripadnici Manevarske jedinice policije iz Bihaća, Teritorijalne odbrane (TO) iz Cazina, te Patriotske lige iz Bužima i s drugih područja.
Kličković se, zajedno s Drljačom i Ostojićem, tereti za zločin protiv čovječnosti počinjen u Bosanskoj Krupi tokom 1992. godine, te za udruženi zločinački poduhvat koji je, prema optužnici, počeo u ljeto 1991. godine.
U optužnici Tužilaštva stoji da su 21. aprila 1992. godine srpske snage “pod stvarnom kontrolom Gojka Kličkovića” započele napad na civilno bošnjačko stanovništvo grada Krupe i Ostružnice.
“Nikada nisam čuo za premlaćivanja ratnih vojnih zarobljenika koji su bili pritvoreni u privremenom sabirnom centru u školi u Krupi. Čuo sam za postojanje vojnog suda, ali ne znam da je donosio neke presude i odluke o pritvaranju”, istakao je Kličković.
Prema optužnici, od maja do augusta 1992. godine u Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Krupi bilo je zatočeno preko 70 boraca i civila bez adekvatne hrane i u nehigijenskim uslovima, te su tu fizički i psihički zlostavljani.
“O premlaćivanju svjedoka A3 i profesora Šepića saznao sam tokom suđenja. Nikad nisam čuo da je PWSO3 bila zarobljena i silovana. Niko me nije obavijestio da obiđem pritvore i o tome ništa nisam znao”, objasnio je prvooptuženi.
Kličković je rekao i da je čuo za postojanje Komisije za razmjene ratnih vojnih zarobljenika, čiji su privremeni članovi bili Mladen Drljača i Mirko Orelj iz Ratnog predsjedništva.
Orelj se spominje u optužnici Tužilaštva kao saučesnik udruženog zločinačkog poduhvata.
“Znam da je Arapuša 20. aprila 1992. godine bila okružena lokalnim Srbima iz seoskih vodova TO-a. U evakuaciji Srba i muslimana iz grada Krupe nisam sudjelovao, ali sam potpisao tu naredbu”, kazao je Kličković.
Tokom davanja iskaza, prvooptuženi Kličković je govorio i o “ključnim političkim događajima” koji su prethodili raspadu Jugoslavije, formiranju stranaka i političkoj krizi u BiH.
Nastavak suđenja zakazan je za srijedu, 8. april 2009. godine, kada će Kličković nastaviti sa svjedočenjem.
