Četvrtak, 22 oktobra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Anina Bundalo-Dimitrijević, svjedokinja Odbrane i kći optuženog Ratka Bundala, govorila je o onome što je nakon rata saznala od oca o ubistvima u Kalinoviku 1992. godine, naglasivši da je njen otac početkom augusta te godine boravio u Beogradu.

“Oca sam vidjela u Beogradu 3. augusta 1992. godine, kada je došao vojnim vozilom sa Ristom Puhalom i zaštićenim svjedokom H. Tada smo sestra i ja živjele u studentskom domu, gdje je naš otac bio oko 10 dana jer je odlazio na pretrage na Vojno-medicinsku akademiju”, kazala je svjedokinja.

Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja i Đorđislav Aškraba terete se da su tokom 1992. i 1993. godine sudjelovali u ubistvima, deportaciji, hapšenju, zatvaranju, silovanju i mučenju Bošnjaka s područja Kalinovika.

Svjedokinja Bundalo-Dimitrijević je rekla da je prvooptuženi krajem novembra 1991. godine iz službe u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) iz Rijeke upućen u Kalinovik, na poziciju “komandanta artiljerijsko-protivoklopnog puka”.

“Nakon rata nam je otac šturo i malo govorio o Kalinoviku. Jednom prilikom je meni, sestri i mami kazao da je na televiziji vidio da su pronađeni posmrtni ostaci muslimana u Miljevini i da on s tim nema ništa. Tada je sa sigurnošću tvrdio da su oni bili pritvoreni kako bi ih razmijenili za neke izbjeglice iz Sarajeva”, rekla je svjedokinja.

U optužnici stoji da su od 2. do 5. augusta 1992. godine iz logora “Barutni magacin” u grupama izvođeni zatočeni muškarci, koji su potom odvođeni u pravcu Miljevine, općina Foča, i Kalinovika, gdje su strijeljani.

Jovan Lalović, drugi svjedok Odbrane, kazao je da je 26. juna 1993. godine raspoređen u Kalinovik, gdje je na poziciji “komandanta mješovitog protivoklopnog artiljerijskog puka” zamijenio prvooptuženog.

“Znam da su u Kalinoviku postojala dva puka koja su bila podređena komandi korpusa u Bileći. Kada sam došao u Kalinovik, pod mojom nadležnošću bilo je oko 250 boraca”, rekao je Lalović.

Ovaj svjedok je kazao da su, prema propisima, taktičke grupe bile privremeni formacijski sastavi čije je trajanje ovisilo o borbi, te da sa sigurnošću ne može tvrditi da li su postojale i na području Kalinovika.

“Borci su pričali da su Rade Pavlović i Sretko Lalović bili komandanti taktičkih grupa na tom području, ali ih 1993. godine nisam gore zatekao. Prema propisima, komandanti taktičkih grupa su najodgovorniji, dok ih je u tom slučaju Bundalo mogao samo podržavati logistički ili savjetima”, objasnio je Lalović.

Bundalo se tereti da je bio komandant Taktičke grupe Kalinovik, Zeljaja komandir Stanice javne bezbjednosti (SJB) u tom gradu, a Aškraba upravnik logora “Barutni magacin”.

Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 31. mart 2009. godine, kada je predviđeno saslušanje prvih svjedoka Odbrane Neđe Zeljaje.

Najčitanije
Saznajte više
Sjećanje na otete i ubijene civile iz Sjeverina
Danas se obilježava godišnjica otmice 16 civila iz Sjeverina, radnika pribojskih preduzeća koji su 22. oktobra 1992. krenuli na posao, a nakon mučenja su i ubijeni, saopćilo je Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).
Negiranje genocida može unazaditi dostignuća međunarodne krivične odgovornosti
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN) rekla da su stručnjaci upozorili kako javni postupci kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci rizikuju da podriju decenijske napore da se pronađe istina, prekine nekažnjivost i postigne pravda.
Debevec i ostali: Nastavljeno suđenje bez prisustva javnosti
Mehmedagić oslobođen optužbe za zloupotrebu položaja