Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Apelaciono vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) djelimično je prihvatilo žalbe optuženog Momčila Krajišnika i amicusa curiae na prvostepenu presudu te mu smanjilo kaznu sa 27 na 20 godina zatvora.

Istom presudom u cijelosti je odbačena žalba Tužilaštva.

Krajišnika, bivšeg predsjednika Skupštine Republike Srpske, u septembru 2006. godine Sudsko vijeće je proglasilo krivim za zločin protiv čovječnosti i učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao i za progon, istrebljenje, ubistva i deportaciju nesrba tokom rata u BiH.

Sve strane u postupku uložile su žalbe na presudu.

Žalbeno vijeće prihvatilo je dio žalbe amicusa curiae u kojoj se tvrdi da Sudsko vijeće u svojoj presudi nije preciziralo koji su lokalni politički, vojni i policijski lideri bili dio udruženog zločinačkog poduhvata, te se stoga ne može “izvan razumne sumnje” zaključiti da je za njih i optuženog Krajišnika postojao zajednički cilj.

U prvostepenoj presudi je utvrđeno i to da je Krajišnik “dijelio namjeru” za deportaciju, prisilno premještanje i progon od početka udruženog zločinačkog poduhvata.

Žalbeno vijeće pak smatra da u presudi nije dovoljno definisano kada su druga djela – ubistva, istrebljenja i progon – postala dio zajedničkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata, te su stoga ovi navodi prvostepene osude odbačeni.

“Pretresno vijeće je pogriješilo jer je propustilo iznijeti zaključke o tome kada su ubistva činila dio udruženog zločinačkog poduhvata, i stoga su se mogla staviti na teret Momčilu Krajišniku. Žalbeno vijeće ne može zaključiti kada je udruženi zločinački poduhvat obuhvatao i dodatna krivična djela, te na osnovu čega se to moglo pripisati optuženom”, navedeno je u izricanju drugostepene presude.

Žalbeno vijeće je dodalo da “nije u interesu pravde” da se ovaj predmet vrati na ponovni postupak, te je naglasilo da su drugostepenom presudom Krajišniku ukinute “osude za većinu zločina za koje je bio proglašen krivim”.

“Osude za progone, deportaciju i prisilno premještanje su potvrđene i težina tih zločina zahtijeva tešku kaznu”, kazao je sudija Fausto Pocar, te dodao da je stoga Žalbeno vijeće utvrdilo “primjerenu kaznu”.

U kaznu od 20 godina Krajišniku će biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru, od aprila 2000., kada su ga uhapsile snage SFOR-a.

Njegovo hapšenje je bivša glavna tužiteljica Carla Del Ponte nazvala “iznimno bitnim događajem”, a bivši američki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke “jednim od najbitnijih događaja koji su se zbili na Balkanu” nakon rata.

Momčilo Krajišnik je 1995. godine predvodio delegaciju bosanskih Srba na potpisivanju mirovnog sporazuma u Daytonu. Godine 1996., na prvim poslijeratnim izborima, Krajišnik je izabran za srpskog člana Predsjedništva BiH, a tu funkciju je obavljao do 1998. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija