Nedjelja, 29 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U drugom pojavljivanju pred Vijećem Tribunala u Haagu, Florence Hartmann, bivša glasnogovornica tamošnjeg Tužilaštva, odbila je da se izjasni o krivici, te je Sud konstatovao da se “optužena izjasnila da nije kriva po objema tačkama optužnice”.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) je u augustu 2008. optužio Florence Hartmann da je u svojoj knjizi Mir i kazna, objavljenoj 2007., te potom i tekstu “Skriveni ključni dokumenti o genocidu” iz 2008. godine, objelodanila povjerljive podatke u vezi sa odlukama Žalbenog vijeća u slučaju protiv Slobodana Miloševića.

Hartmann je optužena za nepoštivanje Suda.

Na prvom pojavljivanju u Sudu, 27. oktobra, Hartmann je odbila da se izjasni okrivici. William Bourdon, njen pravni zastupnik, objasnio da jedan od razloga za to jeste činjenica da nije siguran da li će je moći zastupati, budući da nije obavljena istraga o njenom imovinskom stanju.

Sudija Carmel Agius obavijestio je sve strane da je donio rješenje da je optužena “slabog imovinskog stanja”, te je određeno da će je Bourdon zastupati.

Na ovom ročištu raspravljalo se i o terminu početka suđenja Florence Hartmann. Iako nije precizirano kada bi suđenje moglo početi, kao mogući termin naveden je januar 2009. godine.

Obje strane u postupku su najavile da će im za dokazni postupak – iskaze svjedoka i materijalne dokaze – biti potreban dan, ili dan i po.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija