Subota, 4 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Atif Džafić, bivši komandir Stanice javne bezbjednosti (SJB) Ključ, dajući iskaz u korist Tužilaštva rekao je da je optuženi Kondić došao na mjesto načelnika policije “krajem 1991. godine”, te da je od tada “policija radila po nalogu Srpske demokratske stranke, SDS-a”.

“Postojali su brojni primjeri nezakonitog policijskog rada. Recimo, srpski volonteri kad su se vraćali sa ratišta u Hrvatskoj, pravili bi probleme, pucali u objekte i ljude, te je policija tim ljudima oduzimala naoružanje. Umjesto da se zatim pokrene prijava protiv njih, saznao sam da je Kondić njima vraćao puške”, rekao je Džafić.

Pored Vinka Kondića, Tužilaštvo BiH tereti Boška Lukića i Marka Adamovića za učešće u progonu, ubistvima, istrebljenju, deportaciji, protivpravnom zatvaranju, mučenju, te prisilnom nestanku Bošnjaka i Hrvata sa područja Ključa tokom 1992. godine.

Svjedok se prisjetio da je Kondića nakon njegovog postavljanja na mjesto načelnika rijetko viđao jer je “mnogo putovao i odlazio”, te da je Kondić naredbe koje je imao “prenosio srpskim zamjenicima, u koje je očito imao više povjerenja”.

U martu 1992. godine, prema sjećanju Džafića, “procurila je vijest” da se policijska stanica u Ključu pripaja Centru javne bezbjednosti Banja Luka i “Autonomnoj regiji Krajina”, te da od tada “ignoriše vlast u Sarajevu”.

“Jedne prilike bio sam u Kondićevom uredu i nazvao je neko iz Ministarstva u Sarajevu. Rekli su nam da će kroz Ključ proći 20 autobusa izbjeglica iz Slunja u Hrvatskoj, koje moramo propustiti. Vinko Kondić je čuo to naređenje, ali je naredio da se ti ljudi presretnu i izdvoje vojno sposobni, koji su poslani na Manjaču u logor”, rekao je svjedok.

Na poziciji komandira SJB-a Ključ svjedok je ostao, po svome sjećanju, do 7. maja 1992. godine, kada je pozvan, “skupa sa svim policajcima Bošnjacima i Hrvatima”, da potpiše lojalnost “srpskoj državi Bosni i Hercegovini”.

“Svi smo odbili potpisati to, te su nas nakon toga poslali na godišnji odmor. Nakon petnaest dana su nas ponovo pozvali u ured Vinka Kondića i tamo nam je on postavio isto pitanje. Ponovo smo odbilii nakon toga smo svi dobili otkaz i oduzeto nam je naoružanje. To je sve Vinko naredio”, kazao je Džafić.

Džafić je zatim u sudnici opisao kako je otišao do svog rodnog mjesta Donji Gudelj, u blizini Ključa, gdje je “lišen slobode i odveden sa svim Bošnjacima tog kraja” u osnovnu školu u Sanicu.

“Bilo nas je otprilike 150 u toj sali, čuvali su nas pripadnici rezervne policije iz Ključa srpske nacionalnosti, koje sam sve poznavao. Bili su teško naoružani”, dodao je Džafić.

Nastavak ispitivanja ovog svjedoka nastavit će se na sljedećem ročištu, 3. novembra 2008. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Buljubašić i ostali: Pokušali pomoći napadnutim selima u Jošanici
Na suđenju za zločine u Jošanici kod Foče, svjedoci Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričali su kako su pokušali pomoći u odbrani sela koje je napala Armija u decembru 1992. i u kojima su kuće zapaljene i ljudi stradali.
Mlaćo i Cikotić: Neovlaštene odluke Ratnog predsjedništva
Na suđenju za zločine u Bugojnu, završeno je unakrsno ispitivanje vještaka vojne struke koji je, između ostalog, kazao da smatra da je Ratno predsjedništvo u ovom gradu donosilo neovlaštene odluke o ratnim zarobljenicima.
Efendić: Optuženi se izjasnio da nije kriv
Đurđić i ostali: Počinje saslušanje svjedoka Odbrane
Patković: Pucali prema pripadniku HVO-a koji je bježao
Lučarević: Ranjavanje i zlostavljanje vojnika iz kolone