Ponedjeljak, 8 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na “neutralnoj zoni” u Pritoci kraj Bihaća, 22. maja 1992. godine Ešref Hadžić, svjedok Tužilaštva BiH, i optuženi Mladen Drljača učestvovali su u razmjeni civila i vojnika za kojima su tragale bošnjačka i srpska komisija za razmjenu zarobljenika”.

“Prije samog čina razmjene, članovi obje komisije su održali sastanak na kojem smo dogovorili spiskove osoba za razmjene. Tada sam prvi put vidio Mladena Drljaču, koji mi je djelovao kao nadređeni ostalima”, kazao je Hadžić, koji je bio član komisije za razmjenu zarobljenika sa bošnjačke strane.

Hadžić je istakao da su razmjene u Pritoci obavljene 10. i 22. maja 1992. godine, ali da je optuženi Drljača sudjelovao samo u drugoj.

Uz Mladena Drljaču, za zločine počinjene na području Bosanske Krupe tokom 1991. i 1992. godine Tužilaštvo tereti Gojka Kličkovića i Jovana Ostojića.

U rezultatima istrage Tužilaštva, uz optužnicu, stoji da je Drljača, kao predsjednik Komisije za razmjene, učestvovao u razmjeni 40 zatvorenika 10. i 22. maja 1992. godine, te da je odluke o razmjeni donosilo Ratno predsjedništvo takozvane Srpske opštine Bosanska Krupa.

“Od drugih osoba koje su razmijenjene 10. maja saznali smo da su pojedini zatvorenici zlostavljani u Krupi, o čemu smo na sastanku prije druge razmjene obavijestili članove komisije s druge strane. Tada smo zahtijevali razmjenu još devet zarobljenika, a među njima Šemse i Kemala Šepića, za koje smo čuli da su najviše zlostavljani”, rekao je Hadžić.

Kako je istakao ovaj svjedok, Mladen Drljača je tada rekao da će o njihovim zahtjevima obavijestiti “nadređene”, čija imena nije kazao.

Na dan razmjene, 22. maja 1992. godine, odlukom Ratnog predsjedništva, kako je kazao Hadžić, Šemsa Šepić je razmijenjena sa drugim zatvorenicima, ali ne i njen suprug i još sedam osoba za kojima su tragali.

“Taj dan smo dobili dokument u kojem je stajalo da ostali ne mogu biti razmijenjeni jer i dalje moraju ostati u pritvoru”, prisjetio se Hadžić, koji je dodao da članovi komisija nisu imali moć u odlučivanju ko može ići u razmjenu.

“Za progone ljudi s tih područja niko ne može optužiti članove komisija jer smo mi tada obavljali human posao. Ako je u ratu išta bilo humano, onda su to bile te komisije za razmjene”, istakao je Hadžić.

Ovaj svjedok je dodao da su komisije činili predstavnici civilnih i vojnih struktura vlasti.

Nastavak suđenja zakazan je za utorak, 14. oktobar 2008. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Dragomiru Miloševiću odbijen zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, osuđenog na 29 godina zatvora zbog zločina nad civilima u Sarajevu.
Logoraši obilježavaju godišnjicu zatvaranja mjesta zatočenja kod Zavidovića
Obilježavanje 33. godišnjice zatvaranja “Lovačkog doma ‘Franjo Herljević’” u Kamenici kod Zavidovića, kroz koji je, prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, od maja do decembra 1992. prošlo oko 100 zatočenih, bit će održano u subotu.
Na čekanju prijedlog za ustupanje Crnoj Gori predmeta za zločine u Foči
Naredne sedmice počinje suđenje za prijetnje napadom na džamiju u Konjicu
Predstavljen priručnik za odgovorno i profesionalno izvještavanje o pravosuđu
Odobrena Reformska agenda: BiH dobija pristup fondu većem od 900 miliona eura