Subota, 21 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) odobrio je prijevremeno puštanje Duška Tadića, koji je odslužio više od dvije trećine 20-godišnje zatvorske kazne za zločine u Prijedoru.

Tadić je tražio da nakon izlaska iz zatvora bude deportovan u Srbiju, čije je državljanstvo dobio u martu 2006. godine, i pored toga što ima i državljanstvo BiH.

Prvi haški optuženik, Duško Tadić je osuđen 2000. godine na 20 godina zatvora zbog zločina u logoru Omarska, općina Prijedor, počinjenih tokom 1992., dok je bio predsjednik lokalnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u Kozarcu. Iste godine upućen je na služenje kazne u Njemačkoj.

U odluci MKSJ/ICTY-a od 17. jula ove godine stoji kako je Republika Srbija “izrazila svoju spremnost da primi Tadića”, te da ne postoje nikakve prepreke za udovoljenje njegovom zahtjevu.

“Ocjenjujem da je Tadić iskazao znakove rehabilitacije. Redovno obavlja posao u zatvorskoj kuhinji i nije bio podvrgnut nikakvim disciplinskim mjerama za vrijeme odsluženja kazne. Iako u pismu predstavnici njemačkog zatvora ističu da nije iskazao kajanje za počinjene zločine, smatram da njihova zapažanja ne mogu imati veliku težinu, u nedostatku izvještaja psihologa”, navodi se u pisanoj odluci koju je potpisao sudija Fausto Pocar, predsjednik Tribunala.

Tadić je dvije trećine kazne odslužio još u junu 2007. godine, ali je, u prepisci koju je vodio sa predstavnicima Tribunala i srbijanske ambasade u Haagu, istakao da nije želio pristati na ranije puštanje jer je bio “zabrinut da mu neće biti dozvoljeno da se vrati u Srbiju”, te da će njegovo uslovno puštanje “zloupotrijebiti njemačke vlasti”.

Tadić je uhapšen 1994. u Münchenu, Njemačka, i predat Tribunalu, gdje mu je suđenje počelo 1996. godine i trajalo 79 dana.

Najčitanije
Saznajte više
Više od 80 incidenata motivisanih mržnjom zabilježeno prošle godine u BiH
U Bosni i Hercegovini od 66 registrovanih slučajeva zločina iz mržnje tokom 2025. procesuirano je samo pet, od čega su četiri završila osuđujućom presudom, navodi se u godišnjem izvještaju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
Konferencija Fondacije "Udružene žene" Banja Luka. Foto: Detektor
Fizička udaljenost ne znači sigurnost: Digitalno nasilje nad ženama sve veći izazov
Usklađivanje zakonskih rješenja u oba entiteta, hitno očuvanje i uklanjanje digitalnih dokaza, sigurno prijavljivanje nasilja, obuka institucija i jedinstvena evidencija podataka o žrtvama ključni su prioriteti u borbi protiv digitalnog nasilja nad ženama, poručeno je sa konferencije Fondacije “Udružene žene” Banja Luka u Sarajevu.
Dva spomenika, jedno sjećanje
Podignuta optužnica protiv Nermina Nikšića i još šest osoba
Nepromijenjen neoporezivi dio minimalca radnike košta cijelu platu
Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini nisu dovoljno istraženi