Subota, 29 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) odobrio je prijevremeno puštanje Duška Tadića, koji je odslužio više od dvije trećine 20-godišnje zatvorske kazne za zločine u Prijedoru.

Tadić je tražio da nakon izlaska iz zatvora bude deportovan u Srbiju, čije je državljanstvo dobio u martu 2006. godine, i pored toga što ima i državljanstvo BiH.

Prvi haški optuženik, Duško Tadić je osuđen 2000. godine na 20 godina zatvora zbog zločina u logoru Omarska, općina Prijedor, počinjenih tokom 1992., dok je bio predsjednik lokalnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u Kozarcu. Iste godine upućen je na služenje kazne u Njemačkoj.

U odluci MKSJ/ICTY-a od 17. jula ove godine stoji kako je Republika Srbija “izrazila svoju spremnost da primi Tadića”, te da ne postoje nikakve prepreke za udovoljenje njegovom zahtjevu.

“Ocjenjujem da je Tadić iskazao znakove rehabilitacije. Redovno obavlja posao u zatvorskoj kuhinji i nije bio podvrgnut nikakvim disciplinskim mjerama za vrijeme odsluženja kazne. Iako u pismu predstavnici njemačkog zatvora ističu da nije iskazao kajanje za počinjene zločine, smatram da njihova zapažanja ne mogu imati veliku težinu, u nedostatku izvještaja psihologa”, navodi se u pisanoj odluci koju je potpisao sudija Fausto Pocar, predsjednik Tribunala.

Tadić je dvije trećine kazne odslužio još u junu 2007. godine, ali je, u prepisci koju je vodio sa predstavnicima Tribunala i srbijanske ambasade u Haagu, istakao da nije želio pristati na ranije puštanje jer je bio “zabrinut da mu neće biti dozvoljeno da se vrati u Srbiju”, te da će njegovo uslovno puštanje “zloupotrijebiti njemačke vlasti”.

Tadić je uhapšen 1994. u Münchenu, Njemačka, i predat Tribunalu, gdje mu je suđenje počelo 1996. godine i trajalo 79 dana.

Najčitanije
Saznajte više
Sve manje potencijalnih svjedoka i informacija bitnih za pronalazak nestalih
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) uputio je apel svima koji posjeduju bilo kakve informacije o nestalim osobama i lokacijama na kojima bi se mogli nalaziti posmrtni ostaci, da ih dostave nadležnim institucijama.
Sjećanje na masakr na Markalama: Dio sistemske i isplanirane kampanje terora
Minutom šutnje, čitanjem imena ubijenih i polaganjem cvijeća obilježena je 31. godišnjica zločina na Markalama kada su u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske Republike Srpske poginula 43 građanina Sarajeva, a više od 80 ih je teže ili lakše ranjeno.