Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Zbog prijetnji koje dobiva, svjedok Tužilaštva BiH pod šifrom I nije smio “iz straha za svoj život” reći imena saučesnika u zločinima počinjenim u logoru “Barutni magacin”.

“Strah me je kazati neka imena jer su pojedinci preko drugih osoba meni poručivali da ću ih zapamtiti ako ih pomenem u iskazu. Neki me također smatraju i izdajnikom”, kazao je svjedok I nakon dugotrajnog insistiranja Odbranâ i članova Sudskog vijeća da kaže imena osoba koje su učestvovale u odvođenju Bošnjaka iz “Barutnog magacina” i njihovom ubijanju.

Za zločine počinjene nad Bošnjacima tokom 1992. i 1993. godine, između ostalog, u logoru “Barutni magacin”, Osnovnoj školi “Miladin Radojević” i zatvoru u podrumskim prostorijama Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik, Tužilaštvo BiH tereti Ratka Bundala, Neđu Zeljaju i Đorđislava Aškrabu.

Bundalo je, prema optužnici, bio komandant Taktičke grupe (TG) Kalinovik, Zeljaja komandant Stanice javne bezbjednosti (SJB) Kalinovik, a Aškraba upravnik logora “Barutni magacin”.

“Ne znam šta je Aškraba bio u ‘Barutnom’, ali znam da je dolazio u vojnoj uniformi i da je bio svakodnevno tamo. Ponekad bi dežurao i obezbjeđivao zajedno s nama”, rekao je svjedok I.

U toku istrage ovaj svjedok je kazao da je Aškraba bio “nadzornik u logoru”, što je danas potvrdio nakon što mu je predočen raniji iskaz, dodavši da je izvjesni Neđo Vuković bio “komandir zatvora”.

Početkom augusta 1992. godine, kako je ispričao svjedok, pripadnici paravojne formacije Pere Eleza i Dragomira Kunarca su iz logora odveli muškarce, koje su potom strijeljali. Svjedok se nije mogao prisjetiti imena drugih vojnika koji su učestvovali u odvođenju, ali je ipak kazao da su s njim u “Barutnom magacinu” stražarili izvjesni Milan Lalović, Rade Ždrale, te “neki Elez i Vojičić”.

Svjedok je također rekao da je “komandant” kasarne Gornji logor bio Ratno Bundalo, te da se ne sjeća imena svojih nadređenih.

Elez je bio komandant Miljevinskog bataljona i smatra se da je poginuo u ratu, dok je Kunarca Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Foči.

U optužnici Tužilaštva BiH stoji da su muškarci 5. augusta 1992. godine odvedeni iz “Barutnog magacina”, te da su strijeljani nedaleko od tog logora, nakon čega je određeni broj tijela ubijenih spaljen.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. august 2008. godine.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao