Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Početak suđenja Veljku Bašiću, Predragu Bastahu i Goranu Viškoviću, optuženima za zločine protiv čovječnosti počinjene u Vlasenici, odgođen jer tim sudskih vještaka konstatovao da prvooptuženi nije sposoban pratiti suđenje.

Nalaz i mišljenje vještaci će usmeno iznijeti na ročištu zakazanom za 3. juli.

“Prema nalazu i mišljenju doktorice Marije Kaučić-Komšić i doktora Senada Pešte, Veljko Bašić nije sposoban pratiti suđenje i prisustvovati procesima, trajno. Optuženi ima 83 godine i teške zdravstvene probleme”, pročitao je dio nalaza Zoran Božić, predsjednik Sudskog vijeća.

Neuropsihijatrijsko vještačenje je izvršeno na zahtjev Odbrane Veljka Bašića, koja je predložila i razdvajanje ovog postupka u odnosu na njihovog branjenika.

Tužilaštvo smatra da je Veljko Bašić od 31. maja do kraja septembra 1992. godine bio odgovoran za funkcionisanje logora Sušica, općina Vlasenica, te je imao kontrolu nad životima preko 1.000 civila Bošnjaka.

Bastah i Višković su, prema navodima optužnice, “svojim činjenjem i poticanjem doprinijeli i ojačali funkcionisanje logorskog sistema zlostavljanja i progona” kako u logoru Sušica, tako i u drugim zatvorima u Vlasenici.

Zarobljeni civili su, navodi se u optužnici, boravili u nečovječnim uslovima, bili izloženi svakodnevnim premlaćivanjima, mučenjima i odvođenju na prisilni rad, za šta je optuženi znao, a nije spriječio, niti kaznio one koji su to činili.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.