Lelek: Trinaest godina zatvora

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu Željku Leleku kojom je osuđen na 13 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom 1992. godine u Višegradu.

“Sudeće vijeće smatra da je ova kazna adekvatna težini počinjenog djela”, obrazložio je predsjedavajući Vijeća sudija Hilmo Vučinić.

Na osnovu iznesenih dokaza, te analiza i uviđaja na licu mjesta, Vijeće je zaključilo da je Lelek kriv po tri od četiri tačke optužnice, koje podrazumijevaju protjerivanja, silovanja, seksualna zlostavljanja i nezakonita zatvaranja Bošnjaka sa područja Višegrada.

Tako je Lelek proglašen krivim što je, kao pripadnik rezervnog sastava policije, u junu 1992. godine saučestvovao u odvođenju Hasana Ahmetspahića i Naila Osmanbegovića iz mjesta Crnča, te za seksualno zlostavljanje Zejnebe Osmanbegović, koja je bila i svjedokinja na suđenju.

Također je proglašen krivim za silovanja svjedokinje tokom juna 1992. godine koja je bila zatočena u “Vilinoj vlasi”, objektu koji je do rata bio lječilište, a u toku rata pretvoren je u svojevrstan logor za žene, te za seksualno nasilje prema drugoj svjedokinji u njenoj kući.

Zatočenice su u “Vilinu vlas” najčešće dovodili pripadnici jedinice “Beli orlovi”, kojom je komandovao sadašnji haški optuženik Milan Lukić.

Lelek je također proglašen krivim za protupravno zatvaranje civila u prostorijama Stanice policije u Višegradu, ali je oslobođen za podtačku u kojoj se teretio za zlostavljanje jednog od zatočenika.

Nalazeći da nisu čuli dovoljno uvjerljive dokaze, Vijeće je Leleka oslobodilo dijela optužnice kojim se teretio za učestvovanje u odvođenju i ubistvima grupe muškaraca na obali rijeke Drine.

Oslobođen je navoda optužnice da je učestvovao u protjerivanju porodica Tabaković, Cocalić i Memišević. Vijeće je utvrdilo da su članovi ovih porodica bez sumnje protjerani, muškarci ubijeni, ali da svjedoci koji su o tome govorili nisu sa sigurnošću identifikovali Željka Leleka kao saučesnika.

Oslobađajuću presudu Vijeće je donijelo i u vezi sa dvjema podtačkama u kojima se teretio za silovanja.

Sudsko vijeće je donijelo odluku prema kojoj troškovi suđenja, u dijelu koji je osuđujući, padaju na teret optuženog. O visini troškova Sud će odluku donijeti naknadno.

Oštećeni koji su tražili nadoknadu za svoj materijalni gubitak, upućeni su na parnicu.

Suđenje Željku Leleku počelo je 2. maja 2007., a uhapšen je 5. maja 2006. godine. Vrijeme koje je proveo u pritvoru bit će uračunato u izrečenu kaznu.

Lelek je do hapšenja bio aktivni policajac u Višegradu. Nakon hapšenja, do završetka procesa i izricanja pravosnažne presude, Lelek je suspendovan sa svog radnog mjesta.

Obje strane imaju pravo žalbe na presudu.

Optužnica protiv Željka Leleka prva je koja tretira silovanja žena u Višegradu tokom rata.

* Ovaj članak je izmijenjen kako bi preciznije bilo napisen osuđujući dio presude koji se odnosi na dvije svjedokinje.