Nedjelja, 23 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

Državni sud potvrdio je optužnicu Tužilaštva BiH kojom se Mladen Drljača tereti za zločin protiv čovječnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Prema navodima optužnice, Drljača je – zajedno sa Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom, Vojislavom Maksimovićem, Gojkom Kličkovićem i Jovanom Ostojićem – bio član “udruženog zločinačkog poduhvata” čiji je cilj bilo “stvaranje zasebne države bosanskih Srba, iz koje bi većina nesrpskog stanovništva bila trajno iseljena”.

Tužilaštvo BiH smatra da je Mladen Drljača od početka aprila do 31. decembra 1992. godine bio član Općinskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Bosanska Krupa, te član Kriznog štaba Srpske općine Bosanska Krupa.

U dvjema tačkama optužnice stoji da je on “počinio progon muslimanskog stanovništva” iz općine Bosanska Krupa i to na “političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj, kulturnoj i vjerskoj osnovi”.

Optužnica, između ostalog, navodi da je Drljača od 23. do 30. aprila 1992. godine bio predsjedavajući sudija Privremenog vojnog suda, pred kojim su najmanje 43 zatvorenika bila nasumično optuživana, a potom i zatvarana.

Drljači se na teret stavlja i držanje u nehumanim uslovima i premlaćivanje zatvorenika, usljed čega su neki od njih i podlegli.

Mladen Drljača će se o krivici izjasniti u utorak, 25. marta.

Tužilaštvo BiH je predložilo spajanje optužnica protiv Mladena Drljače, Gojka Kličkovića i Jovana Ostojića, o čemu će se Sud naknadno izjasniti.

Povezane vijesti
Saznajte više
Patković: Svjedok navodi da je Rajić podlegao od povreda u pucnjavi
Na suđenju Šerifu Patkoviću za zločin na području Dusine, kod Zenice, svjedok Državnog tužilaštva je rekao da je Željko Rajić podlegao od povreda zadobijenih u pucnjavi, za razliku od izjave iz istrage u kojoj stoje drugi navodi.
Zukanović i ostali: Negirali krivnju za zločine u Hrasnici
Enes Zukanović i još devetorica optuženih izjasnili su se da nisu krivi za ratne zločine na području ilidžanskih naselja Hrasnica, Sokolović-Kolonija i Butmir od maja 1992. do oktobra 1995. godine.
Nanić i Kudelić: Vještak pojasnio ulogu komandira Vojne policije
Duraković: Čuo za stradanje starca i žena u Trpinju
Avdičević i ostali: Čuo da je zarobljenika ubio bezbjednjakov brat
Kadrić i ostali: Mrčo ga tukao dok nije pao