Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U nastavku dokaznog postupka protiv Suada Kapića, Tužilaštvo BiH je ispitalo pet svjedoka, inače bivših pripadnika 517. brigade Petog korpusa Armije BiH (ABiH).

Četvorica od njih su tokom 1995. godine pripadali Izviđačko-diverzantskom vodu “Apači” u sastavu 517. brigade, kojom je komandovao Ibrahim Nadarević zvani Baja.

Državno tužilaštvo smatra da je Suad Kapić zvani Hodža, kao pripadnik 3. bataljona 517. cazinske brigade Petog korpusa Armije BiH, 18. septembra 1995. godine, tokom vojne akcije “Sana 95”, blizu sela Dabar u Sanskom Mostu učestvovao u zarobljavanju šest pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS) i Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, koji su nakon toga strijeljani.

U optužnici se navodi da je Kapić “ubio tri pripadnika VRS-a, a drugom vojniku naredio da ubije još jednog”, te da su preživjeli vojnici predati Izviđačko-diverzantskom vodu 517. brigade Petog korpusa ABiH.

Tokom ispitivanja, svjedok Almir Hozdić je kazao kako je u “vojnoj akciji vođenoj u drugoj polovici 1995. godine s ciljem oslobađanja područja današnjeg Unsko-sanskog kantona”, vidio dvojicu zarobljenih vojnika VRS-a.

“Jedan od njih mi je kazao da se zove Stupar Dragan. Pošto smo krenuli prema selu Dabar, on nam je kazao da dobro poznaje taj teren i da će nas tamo odvesti. Stupar mi nije kazao ko i gdje ih je zarobio. Ne znam kako se zvao drugi zarobljeni vojnik”, rekao je Hozdić, dodavši kako je čuo da je na Dabru bilo ukupno šest zarobljenih pripadnika VRS-a.

“Međutim, kad se moja jedinica vraćala, mi smo zatekli samo dvojicu, koji su s nama kasnije proveli dva dana i dvije noći, nakon čega su predati korpusnoj policiji. Od Seada Begića iz 517. brigade sam čuo kako priča da je on zarobio svih šest, te da su četvorica ubijena. Ali ne znam, niti sam čuo ko ih je ubio. Ovu dvojicu zarobljenika sam kasnije opet vidio u kasarni u Bihaću”, kazao je Hozdić.

Tokom unakrsnog ispitivanja, na pitanje branioca Senada Krehe da li je u tom periodu sa vojnicima bio Hasan Hadžalić zvani Hare, koji je komandovao “Apačima”, svjedok je odgovorio odrično, rekavši kako je Hadžalić obilazio jedinice, te da je taj dan obilazak završio prije zarobljavanja vojnika VRS-a.

“Kad nije bilo Hadžalića, njegov zamjenik je bio Admir Begić. On je u tim danima bio s nama”, izjavio je Hozdić.

Svjedok je negirao da poznaje optuženog Suada Kapića, što je uradio i drugi svjedok Mesud Mejakić, koji je izjavio da je nadimak Hodža bio vrlo čest, te da je skoro svaka jedinica imala osobu s tim nadimkom.

Svjedok Hase Žunić je kazao kako je Suad Kapić pripadao protiv oklopnoj jedinici, te da u 3. bataljonu nijedna osoba nije imala nadimak Hodža.

Međutim, Žunić je kazao kako je jednom prilikom čuo za izvjesnog komandira čete koji je imao taj nadimak, i koji je jednom prilikom zarobio tenk, ali da to nije bio Suad Kapić.

Svjedok Ćazim Handanić je izjavio da nikada nije čuo za selo Dabar, dok je svjedok Ale Rekić kazao kako je čuo za “pukovnika iz Petog korpusa po imenu Hodža, ali on nije bio u ‘Apačima’”.

Nastavak suđenja Suadu Kapiću planiran je za 31. januar 2008. godine, kada će Tužilaštvo saslušati četiri nova svjedoka, a među njima i Hasana Hadžalića i Ibrahima Nadarevića.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.