Ponedjeljak, 30 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud BiH potvrdio je optužnicu Državnog tužilaštva protiv Novaka Đukića, bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske (VRS) kojem se na teret stavlja granatiranje Tuzle 1995. godine, u vrijeme dok je ovaj grad imao status UN-ove zaštićene zone.

Prema optužnici, Đukić se tereti da je 25. maja 1995. godine naredio artiljerijskom vodu koji mu je bio potčinjen, i koji je bio lociran na planini Ozren, da iz topova M46 granatira Tuzlu. Jedan artiljerijski projektil – kako se navodi u optužnici – pao je u sami centar grad, dio zvani Kapija, gdje je “nakon žestoke eksplozije” poginula 71 osoba, a ranjeno njih 240.

U drugoj tački optužnice Đukiću se na teret stavlja i izdavanje naredbe za “ispaljivanje devet artiljerijskih projektila” na Tuzlu, koji su pogodili autobusko stajalište, gdje je jedna osoba ubijena, te Livnicu čelika i još nekoliko objekata, na kojima je načinjena velika materijalna šteta.

Tokom istrage koju je provelo Tužilaštvo BiH, Đukić je “potvrdio da je u sporno vrijeme bio komandant Taktičke grupe Ozren VRS-a”, te da je “odobravao upotrebu topova kalibra 130 mm”.

Za masakr počinjen 25. maja 1995. Đukić je kazao da je “saznao godinu dana kasnije, iz sredstava informisanja”.

U toku istrage Tužilaštvo BiH je saslušalo i pripadnike VRS-a koji su potvrdili da je “u sporno vrijeme Đukić bio komandant i da je naredio ispaljivanje granata na grad Tuzlu.

Đukića su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili 7. novembra prošle godine, od kada se nalazi u pritvoru. U zakonskom roku, koji iznosi 15 dana, Đukić bi se trebao izjasniti o krivnji.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.