Ponedjeljak, 30 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud BiH potvrdio je optužnicu Državnog tužilaštva protiv Novaka Đukića, bivšeg visokog oficira Vojske Republike Srpske (VRS) kojem se na teret stavlja granatiranje Tuzle 1995. godine, u vrijeme dok je ovaj grad imao status UN-ove zaštićene zone.

Prema optužnici, Đukić se tereti da je 25. maja 1995. godine naredio artiljerijskom vodu koji mu je bio potčinjen, i koji je bio lociran na planini Ozren, da iz topova M46 granatira Tuzlu. Jedan artiljerijski projektil – kako se navodi u optužnici – pao je u sami centar grad, dio zvani Kapija, gdje je “nakon žestoke eksplozije” poginula 71 osoba, a ranjeno njih 240.

U drugoj tački optužnice Đukiću se na teret stavlja i izdavanje naredbe za “ispaljivanje devet artiljerijskih projektila” na Tuzlu, koji su pogodili autobusko stajalište, gdje je jedna osoba ubijena, te Livnicu čelika i još nekoliko objekata, na kojima je načinjena velika materijalna šteta.

Tokom istrage koju je provelo Tužilaštvo BiH, Đukić je “potvrdio da je u sporno vrijeme bio komandant Taktičke grupe Ozren VRS-a”, te da je “odobravao upotrebu topova kalibra 130 mm”.

Za masakr počinjen 25. maja 1995. Đukić je kazao da je “saznao godinu dana kasnije, iz sredstava informisanja”.

U toku istrage Tužilaštvo BiH je saslušalo i pripadnike VRS-a koji su potvrdili da je “u sporno vrijeme Đukić bio komandant i da je naredio ispaljivanje granata na grad Tuzlu.

Đukića su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili 7. novembra prošle godine, od kada se nalazi u pritvoru. U zakonskom roku, koji iznosi 15 dana, Đukić bi se trebao izjasniti o krivnji.

Najčitanije
Saznajte više
Mogu li nadležni u Prijedoru krivično odgovarati za pomaganje ratnih zločinaca?
Pomaganje osuđenih ratnih zločinaca, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine, predstavlja krivično djelo, a Državno tužilaštvo bi, po službenoj dužnosti, trebalo reagovati na činjenicu da je Gradska uprava Prijedor odobrila isplatu pomoći osuđenima za zločine počinjene u selu Zecovi, smatraju sagovornici Detektora.
Pozivi za strožije kažnjavanje napada i govora mržnje u Mostaru
Iako je jasno da Mostar ima problem s nasilnim incidentima i govorom mržnje koji se često vežu za navijačke grupe, ponavljanje ovakvih incidenata bez brzog i adekvatnog odgovora pravosudnih institucija stvara dojam nekažnjivosti, i pored toga što su ova krivična djela lako dokaziva.
Preminuo optuženi za zločine u Žepču
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija