Četvrtak, 20 novembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na Sudu BiH u Sarajevu zasjedalo je Apelaciono vijeće, koje je saslušalo argumente žalbi Tužilaštva BiH i Odbrane Niseta Ramića na prvostepenu presudu.

Ramića je Sudsko vijeće 17. jula ove godine proglasilo krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen 1992. godine na području općine Visoko, u selu Hlapčevići, zbog čega mu je izrečena kazna dugotrajnog zatvora od 10 godina.

Ramić se trenutno nalazi na odsluženju druge zatvorske kazne od 20 godina za krivično djelo pljačke i ubistva, koja mu je izrekao sud u Zenici, te je Sudsko vijeće Suda BiH objedinilo ove dvije kazne i izreklo jedinstvenu u trajanju od 30 godina.

Odluku o žalbama Sud će saopćiti naknadno.

Ocjenjujući da je prvostepeno Sudsko vijeće pravilno utvrdilo činjenično stanje, tužiteljica Slavica Terzić je istakla da smatra kako su prilikom odmjeravanja kazne olakšavajuće okolnosti bile “precijenjene” te je zatražila strožiju kaznu.

“Činjenica da se optuženi nalazi na izdržavanju kazne nije olakšavajuća okolnost. Naprotiv, to ukazuje da se radi o osobi koja je sklona vršenju krivičnih djela”, rekla je Terzić, dodavši da boravak u kazneno-popravnoj instituciji nije utjecao na njegovo prevaspitavanje.

“Njegovo drsko i nedolično ponašanje bilo je sankcionisano kada je, na zahtjev Sudskog vijeća, udaljen iz sudnice”, objasnila je tužiteljica, istaknuvši da se ni “korektno držanje pred sudom” ne može smatrati olakšavajućom okolnošću.

Izet Baždarević, branilac optuženog, uložio je žalbu “po svim osnovama”, naglasivši da je došlo do “povrede odredbi krivičnog postupka, povrede krivičnog zakona, te da je presuda zasnovana na nepravilno utvrđenim činjenicama”.

“Tužilaštvo nije uspjelo dokazati nijednu činjenicu bitnu za ovaj postupak”, rekao je Baždarević, istaknuvši da ljudi koje je Ramić uhapsio u julu 1992. godine nisu bili civili, te da optuženi nije imao namjeru da puca na njih sve dok nisu pokušali pobjeći.

“Imajući u vidu da kazna nema svrhu odmazde, nego prevaspitavanja, potrebno je izreći blažu kaznu mladom čovjeku koji se kaje za ono što je uradio”, istakao je Baždarević.

“Jako mi je žao ljudi. Nije mi bila namjera da to učinim. Desilo se u afektu, u jednoj specifičnoj situaciji, kada je gorjelo na sve strane. Ja sam se izgubio u tom momentu”, rekao je Niset Ramić obrativši se Vijeću.

Prema navodima optužnice, Ramić je u Hlapčevićima strijeljao šest civila, koje je prethodno sa grupom vojnika izveo iz njihovih kuća. U trenutku strijeljanja civili su bili u pidžamama. Dvoje je preživjelo ovo strijeljanje i bili su svjedoci Tužilaštva u toku prvostepenog postupka.

Najčitanije
Saznajte više
Dronovi i fizičko nasilje: Još jedan svjedok u Moldaviji priznao učešće u ruskom kampu u BiH
Svjedok koji je bio u ruskom kampu organizovanom u ljeto 2024. godine u Bosni i Hercegovini ispričao je na suđenju u Moldaviji kako je podučavan da upravlja dronom i da je jedan od učesnika pretučen jer je, kako pretpostavlja, htio otići sa obuke.
Sjećanje na novinske naslovnice po okončanju pregovora u Daytonu
Na Trgu djece Sarajeva je u organizaciji Mediacentra i Digitalnog arhiva Infobiro otvorena postavka izložbe „Dayton 1995-2025“ koja predstavlja zbir probranih novinskih naslova i članaka povodom potpisivanja mirovnog sporazuma kojim se okončao rat u Bosni i Hercegovini.