Subota, 26 septembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Milanu Lukiću, bivšem vođi paravojne jedinice bosanskih Srba koji se tereti za zločine počinjene u Višegradu, sudit će se pred Haškim tribunalom, odlučilo je Žalbeno vijeće u srijedu, 11. jula.

Žalbeno vijeće je ovom odlukom preinačilo preporuku Vijeća za prosljeđivanje Haškog tribunala da se Milanu Lukiću, zajedno sa drugooptuženim, njegovim rođakom Sredojem Lukićem, sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Milan Lukić, bivši vođa paravojne formacije “Beli orlovi”, poznate i pod imenom “Osvetnici”, tereti se za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjene u Višegradu između aprila 1992. i oktobra 1994. godine.

Tužilaštvo u Haagu ga, između ostalog, smatra odgovornim i za spaljivanje oko 140 žena, djece i starijih osoba u dvjema kućama u naselju Bikavac u Višegradu.

U skladu sa izlaznom strategijom Haškog tribunala, u februaru 2005. godine Tužilaštvo je predložilo da se slučaj koji je otvoren protiv Milana i Sredoja Lukića procesuira pred Sudom Bosne i Hercegovine.

U aprilu ove godine Vijeće za prosljeđivanje je donijelo odluku kojom su utvrdili da, iako su zločini za koje se terete Milan i Sredoje Lukić “vrlo ozbiljni”, dvojica optuženih se ne mogu smatrati “višim vođama”, te u skladu s tim predložili njihovo upućivanje u Sarajevo.

Sredoje Lukić nije uložio žalbu na ovu odluku, dok Milan Lukić jeste.

Apelaciono vijeće Haškog tribunala je u srijedu prihvatilo žalbu Milana Lukića utvrdivši da je Vijeće za prosljeđivanje “pogriješilo” kada je zaključilo da optuženi Lukić nije jedan od “viših vođa”.

“Apelaciono vijeće smatra da je Vijeće za prosljeđivanje potcijenilo nivo odgovornosti koju je imao optuženi”, piše u odluci objavljenoj u srijedu, 11. jula.

Ovom odlukom je također utvrđeno da su zločini za koje se tereti Lukić među najtežim, te da je, u skladu s tim, “ovaj slučaj previše značajan da bi bio podoban za prosljeđivanje”.

Tužilaštvo u svom dosadašnjem radu nije identifikovalo nijednog paravojnog vođu protiv kojeg je podignuta optužnica čiji su nivo odgovornosti i težina zločina značajni koliko oni navedeni u slučaju Milana Lukića, stoji također u odluci.

Žalbeno vijeće je utvrdilo i da nijedan drugi slučaj protiv vođa paravojnih formacija nema toliki značaj osim, kako piše, možda optužnice koja je bila podignuta protiv ubijenog  Željka Ražnatovića Arkana.

“Imajući u vidu ozloglašenu ulogu koju su odigrale paravojne formacije i njihove vođe u toku ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i zaključak Vijeća sigurnosti (UN-a) da bi Tribunal trebao procesuirati barem neke od ovih vođa, Žalbeno vijeće smatra da bi ovaj slučaj trebao ostati pri Tribunalu”, stoji u odluci.

U zaključcima odluke stoji i da će Milan Lukić možda biti “jedan od najznačajnijih paravojnih vođa kojoma će se suditi pri Haškom tribunalu”.

U istom dokumentu Žalbeno vijeće je preporučilo da Vijeće za prosljeđivanje ponovo razmotri odluku da se Sredoju Lukiću sudi u Sarajevu, s obzirom da bi bilo “pogodnije da isto sudsko tijelo sasluša oba slučaja”.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Jovice Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića, osuđenog na 15 godina zatvora zbog zločina u šest općina u Bosni i Hercegovini i jednoj lokaciji u Hrvatskoj.
Centralna izborna komisija BiH. Foto: Detektor
CIK ponovno kaznio političke stranke na ukupno 23.000 maraka
Centralna izborna komisija kaznila je tri politička subjekta sa ukupno 23.000 konvertibilnih maraka zbog preuranjenje kampanje i zloupotrebe djece u političke svrhe, dok su njihovi kandidati kažnjeni novčanom kaznom od ukupno 17.500 maraka.
Zlatni grb Vlasenice posthumno dodijeljen Manetu Đuriću vrijeđa žrtve i preživjele
Porodice ubijenih Bijeljinaca nezadovoljne dužinom sudskog postupka