Srijeda, 14 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Tužilaštvo BiH smatra da je na suđenju Zoranu Jankoviću dokazalo njegovu krivicu te traži “dugotrajnu kaznu zatvora”, dok Odbrana odbacuje sve navode optužnice i traži oslobađajuću presudu. Sudsko vijeće će presudu izreći 19. juna 2007. godine.

Kako smatra Tužilaštvo, Zoran Janković je, zajedno sa grupom srpskih vojnika, 29. aprila 1992. godine zarobio civile Bošnjake iz sela Snagovo, općina Zvornik. Trideset i šest zarobljenika je potom strijeljano, a njihova tijela spaljena.

Tužilaštvo također smatra da je Janković 27. maja 1992. godine učestvovao u zlostavljanju grupe civila zarobljenih u napadima na sela Šeher i Lika, općina Kalesija, od kojih su neki ubijeni, a neki odvedeni u logore.

U završnoj riječi tužilac Mirsad Strika je rekao da je kazna dugotrajnog zatvora koju propisuje Krivični zakon BiH “svakako blaža od smrtne kazne određene za zločin protiv čovječnosti Krivičnim zakonom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja”.

“Dokazali smo da je optuženi bio svjestan napada i da su njegove radnje dio tog napada. Smatram da Vijeće može jasno, nedvojbeno i van svake sumnje donijeti zaključak da je Zoran Janković počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, te predlažem da ga proglasite krivim”, rekao je Strika.

Tužilac je rekao i da smatra kako ne postoje nikakve olakšavajuće okolnosti koje bi mogle ublažiti kaznu, ali da postoji niz otežavajućih. Prema njegovim riječima, jedna od njih jeste i to što je optuženi prilikom izvršenja djela “pokazao posebnu okrutnost”, koja se ogleda u broju žrtava i činjenici da je među njima bilo djece od dvije ili tri godine.

Tužilaštvo je predložilo da po izricanju presude Vijeće optuženom odredi mjeru pritvora, jer postoji “realna opasnost” da bi mogao pobjeći kako bi izbjegao izvršenje kazne.

Janković se trenutno brani sa slobode.

Okosnicu završne riječi branioca činila je “kritika”, kako ju je sam nazvao, “evolucije naknadnih saznanja svjedoka Tužilaštva”.

“Postupak optuženja Zorana Jankovića započeo je identifikacijom optuženog, ali svi svjedoci su četiri dana prije prepoznavanja imali priliku vidjeti sliku ovog Zorana Jankovića u medijima”, ustvrdio je branilac Dragoslav Perić, dodavši da su nakon toga svi bili ubijeđeni da je zločine počinio Zoran Janković.

Branilac je više puta naglasio kako je “želja Odbrane” da otkrije prave počinioce zločina u Zvorniku i Kalesiji, kao i ulogu Zorana Jankovića u svemu tome.

“Mislim da ćete prepoznati stvarnost koju želimo da iskažemo, kao i činjenice i dokaze. Zbog toga Odbrana ima samo jedan zahtjev, a to je oslobađajuća presuda”, zaključio je Perić.

Vijeću se obratio i optuženi Janković, koji je još jednom negirao da je počinio djela koja mu se stavljaju na teret, te izrazio nadu da će “pravda pobijediti”.

Najčitanije
Saznajte više
Optuženi Fikret Prevljak ispred zgrade Suda Bosne i Hercegovine. Foto: Detektor
Zukanović i ostali: Svjedok tvrdi da nije crtao mapu ni ostao u Hrasnici po zadatku
Na suđenju za zločine u Hrasnici kod Sarajeva, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je na unakrsna pitanja Odbrana pojasnio navode u vezi s mapom koja je pronađena u njegovom stanu prilikom hapšenja, negirajući da je ostao u ovom naselju po zadatku.
Milan Mijić: Bez saznanja o dešavanjima u Jusićima
U nastavku suđenja za zločine počinjene na području Zvornika, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je kazao da je u ljeto 1992. s drugim osobama išao u Jusiće kako bi pokupili mrtve, ali da mu nisu poznata dešavanja u ovom selu.
Glušac i ostali: Prihvaćena izmijenjena optužnica
Blagojević i ostali: Svjedočenje bez prisustva javnosti