Samardžija: Priloženi dokumenti značajni za obje strane

Tužiteljica Vesna Ilić iznijela je oko 100 pisanih dokumenata i tražila da budu uvršteni kao materijalni dokazi u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv Marka Samardžije.

Samardžija, bivši pripadnik Vojske Republike Srpske, optužen je za ratni zločin počinjen 10. jula 1992. godine nad Bošnjacima civilima u selu Biljani.

Tužilaštvo je predočilo dokumente koji pokazuju da je u periodu za koji ga tereti optužnica, Samardžija bio pripadnik 17. lake pješadijske brigade, te da je imao čin kapetana prve klase.

Također je priloženo niz pisanih dokumenata na kojima se vidi i potpis Marka Samardžije a u kojima se govori o djelovanju srpskih snaga i njihovom organizovanju na području općine Ključ.

Među ostalim dokumentima, koja nisu imala potpis optuženog, je dopis komande 17. brigade od 9. jula 1992. godine u kojem se naređuje «blokada, pretres i čišćenje rejona sela Donji Biljani, Domazeti, Botonjići, Jabukovac i Brkići». U naređenju je detaljno opisan plan akcije koja je trebala početi u večernjim satima 9. jula i okončati se dan poslije.

Dokument su i Tužilaštvo i Odbrana nazvali ključnim za ovaj predmet.

Tužilaštvo dokazuje da je Marko Samardžija kao komadir 3. čete Saničkog bataljona u sastavu 17. brigade, zajedno sa drugim srpskim vojnicima i policijom, učestvovao u ovom napadu, te naredio da svo bošnjačko stanovništvo napusti kuće, a potom razdvojio muškarce i naredio im da krenu u pravcu Osnovne škole uselu Biljani.

Prema navodima optužnice, Samardžija je potom gledao kako vojnici muškarce razdvajaju u grupe, izvode, ubijaju, a preostale odvode na lokalitet Lanište, gdje su kasnije i ubijeni.

Tužilaštvo je tražilo da se kao dokaz uvrsti i niz dokumenata koji govore o organizovanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine i srpske uprave na području Ključa.

Također je predočen dokument koji govori o odvođenju 1.163 lica sa ovog područja u logor Manjača i spisak sa imenima nekoliko stotina osoba među kojima su i osobe kojima su posmrtni ostaci pronađeni u masovnoj grobnici Lanište nakon rata.

Odbrana slučaj zasniva na tvrdnji da Samardžija nije izdao naređenje za akciju u Biljanima.

Branilac Zlatko Knežević usprotivio se prihvaćanju većine priloženih dokumenata kao dokaza, navodeći da nisu relevantni za ovaj slučaj ili da se ne odnose direktno na njihovog branjenika i događaj za koji se tereti.

Također su uložili prigovor jer neki od priloženih dokumenata nisu potpisani, neki nemaju pečat, a neki su pisani pisaćom mašinom, dijelom ćiriličnim, a dijelom latiničnim pismom.

«Znamo svi da je u to vrijeme na snazi bila naredba o obaveznoj upotrebi ćirilice», napomenuo je Knežević.

Sudsko vijeće će naknadno odlučiti koji od priloženih dokumenata će biti usvojen kao dokazni materijalni.

U četvrtak 13. jula Odbrana će početi izvođenje dokaza i pozvati prva dva svjedoka.