Borba protiv terorizma donatorskim novcem

Dvije zeničke porodice su protekle godine prijavile svoje kćerke lokalnoj policiji nakon što su primijetili da one postaju radikalizovane ekstremnim tumačenjem religije i da na njih ne mogu uticati. Policija ih je smjestila u “sigurnu kuću”, ali je jedna od djevojaka puštena jer je bila punoljetna i insistirala je da se vrati partneru, kojeg je lokalna policija povezivala s radikalizmom.

“Intenzivno, naginjući ka slijepom povjerenju, željele su ponovo da se vrate svojim partnerima”, kaže Azra Hrnčić-Šehić, psihologinja u stručnom timu organizacije “Medica” Zenica.

Načini smanjenja radikalizacije za djevojku nakon izlaska iz “sigurne kuće” su i dalje slabi jer država ne izdvaja novac za provođenje Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma (2015.–2020.), pokazuje istraživanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Domaće institucije se protiv radikalizacije i terorizma bore gotovo u potpunosti donatorskim sredstvima, dok ispunjenje plana borbe protiv terorizma kasni u zemlji gdje još uvijek postoji 21 “paradžemat”.

Strategija je usvojena u julu 2015., a Akcioni plan tek u oktobru 2016., ali još uvijek nije usvojen niti jedan zvanični izvještaj o njenoj provedbi, dok je Nadzorno tijelo za praćenje provedbe Strategije postalo operativno tek polovinom 2017. godine, pokazuje istraživanje BIRN-a BiH.

Profesor međunarodne sigurnosti na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže kako se tek početkom 2018. godine počela praviti prva analiza rada na Strategiji i da još uvijek ne postoje potpuni podaci.

“Ono što se može reći na temelju dostupnih podataka jeste da su ključni prioriteti u oblasti prevencije, zaštite, istraga i odgovora realizirani samo u manjem dijelu”, kaže Turčalo.

BIRN BiH je zahtjeve za pristup informacijama poslao svim institucijama koje su navedene u Strategiji i Akcionom planu za njenu provedbu. Na 41 zahtjev stiglo je 16 odgovora, deset institucija je BIRN BiH uputilo na Ministarstvo sigurnosti ili drugu instituciju, a odgovore nismo dobili od 15 institucija.

Strategija je visoko za lokalne zajednice
Od 12 ministarstava obrazovanja u BiH odgovor smo dobili samo od jednog kantonalnog ministarstva, dok na upit nije odgovorilo drugih devet ministarstava u kantonima Federacije.

Među njima je i Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, u čiju školu nije željela da ide jedna od djevojčica koje je policija smjestila u “sigurnu kuću”. Tamo joj je data sva potrebna pomoć, ali je ona i dalje pružala veliki otpor, kaže Hrnčić-Šehić i dodaje kako je djevojčica krivila osobe koje su je odvojile od partnera.

“Njena radikalna razmišljanja su se ogledala prvenstveno u poimanju sebe da je odabrana od Boga da promijeni stvari u svom životu i porodici, da je njena zadaća da nauči što više iz vjerskih knjiga, jer ‘u njima može puno više naučiti nego iz školskih’, te da njoj škola nije potrebna”, kaže psihologinja i dodaje kako je djevojčica govorila da se “treba posvetiti tome da na ‘Sudnjem danu svjedoči protiv svoje porodice, koja ima mnogo grijeha’.”

“Petnaestogodišnja djevojčica percipirala je sebe kao ženu koja treba da rodi potomke jer je to njena obaveza, a ne da gubi vrijeme na školovanje i učenje o ‘nepotrebnim stvarima’”, kaže Hrnčić-Šehić i dodaje da je, uz veliku posvećenost i uloženo vrijeme, osoblje “sigurne kuće” bez osuđivanja počelo mijenjati stavove djevojčice.

Ona objašnjava da je za prevenciju radikalizma potreban cjelovit pristup bez očekivanja trenutnih rezultata.

“Svakako da je neophodno da društvo, nadležne institucije, pa i sve građanstvo, poveća nivo svijesti o ovim temama te da se djeluje i poveća nivo senzibilnosti općenito prema ranjivim kategorijama kako bi se prevenirali različiti oblici nasilja čije se pojavnosti, shodno vremenu, mijenjaju, pa tako u posljednje vrijeme prepoznajemo povećane oblike radikalizacije, suicida…”, kaže Hrnčić-Šehić.

Mario Janeček, stručni savjetnik iz oblasti borbe protiv terorizma u Ministarstvu sigurnosti BiH, kaže da prevencija predstavlja dvije trećine sadržaja Strategije.

“Moramo biti prisutni u lokalnim zajednicama, moramo uspostaviti mrežu osoba i aktivne veze s lokalnim zajednicama kako bismo pružili prije svega mogućnost mladima da svoje ciljeve i stremljenja ostvare na jedan drugi, društveno korisniji način, a da se ne okreću ekstremizmu”, kaže Janeček.

Uprkos tome, ministarstva obrazovanja nisu uključena u rad tijela za nadzor provedbe Strategije. Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačke županije, jedino koje je odgovorilo na upit BIRN-a BiH, kaže kako nije izdvajalo novac niti provodilo aktivnosti iz Akcionog plana.

Iz Misije OSCE-a u BiH objašnjavaju da Nadzorno tijelo čine “samo zvaničnici sigurnosno-obavještajnog sektora i Tužilaštva BiH”.

“S obzirom da se prvi stub Strategije, ‘Prevencija’, snažno oslanja na lokalne vlasti i da pored agencija za provedbu zakona uključuje socijalne službe, zdravstvenu zaštitu, obrazovni sektor, medije, vjerske zajednice i sve tipove organizacija civilnog društva, vlasti u BiH trebaju razmotriti zvanično proširivanje te grupe i uzeti u obzir njihove kapacitete i lokalno znanje”, navode iz OSCE-a.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH objašnjavaju da je Strategijom predviđeno da ovo ministarstvo, u konsultaciji s obrazovnim tijelima, dopuni ili razvije tematske kurikulume u oblasti sigurnosne kulture, sprečavanja svih oblika mržnje, govora mržnje i nasilnog ekstremizma koji može voditi ka terorizmu.

“Ova mjera odnosi se na oblast obrazovanja i u direktnoj je nadležnosti Ministarstva obrazovanja Republike Srpske, deset kantona u Federaciji i odgovarajućeg odjela Vlade Brčko Distrikta. Stoga, sektor za obrazovanje nije poduzimao samostalne aktivnosti i nije bilo novčanih izdvajanja za ove namjene”, kažu u Ministarstvu civilnih poslova.

Stranim novcem protiv domaće prijetnje
BiH je prepustila stranim vladama i organizacijama da izdvajaju novac za borbu protiv radikalizacije mladih. Tako je USAID kroz projekte rada s roditeljima i djecom – njih 1.300 u 15 zajednica – izdvojio 1,5 miliona dolara, a Velika Britanija izdvojila je još milion dolara.

Strategijom nije predviđen tačan iznos novca koji će se potrošiti, ali je uz svaku stavku navedeno iz kojeg izvora će se finansirati. U većini slučajeva je naveden budžet zadužene institucije.

Vijeće ministara BiH nije dodijelilo posebna finansijska sredstva za provedbu Strategije, potvrdilo je za BIRN BiH Ministarstvo sigurnosti BiH.

Turčalo to objašnjava “odsustvom svijesti o potrebi da domaće institucije budu vlasnici procesa” i da se pojavljuju kao “(su)nosioci” aktivnosti, ali ne i neko ko određuje projektne aktivnosti.

“U kontekstu toga, vidljivo je da je međunarodna zajednica – u prvom redu mislim na Evropsku uniju i članice – više sredstava usmjeravala na konferencije i radionice umjesto na konkretne programe vezane za implementaciju Strategije u onim lokalnim zajednicama koje su bile pogođene nasilnim ekstremizmom”, kaže Turčalo.

Ministarstvo sigurnosti nije na zahtjev dostavilo BIRN-u BiH cjelovit izvještaj o provedbi Strategije. Detaljne informacije o tome šta su ovo ministarstvo i druge institucije uradili mogle bi biti poznate tek početkom naredne godine, kada se očekuje usvajanje prvog izvještaja o provedbi Strategije.

U nekoliko istaknutih aktivnosti Ministarstvo sigurnosti je navelo kako su “usvojeni svi akcioni planovi na svim nivoima vlasti u BiH”.

Ti podaci se ne slažu s podacima dostavljenim BIRN-u BiH od Misije OSCE-a u BiH, koja zvanično promatra i pruža podršku Nadzornom tijelu Vijeća ministara za praćenje provedbe Strategije. OSCE objašnjava da je Strategijom bilo predviđeno da će biti usvojene lokalne strategije i akcioni planovi.

“Vlade Republike Srpske i Brčko Distrikta usvojile su te akcione planove, dok su to na nivou Federacije učinili samo Ministarstvo unutrašnjih poslova i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova. Strategija je relevantna i za druga tijela vlasti Federacije. Lokalni akcioni planovi koji bi proizašli iz krovne Strategije i Akcionog plana bi predstavljali dobrodošao razvoj događaja, istovremeno osiguravajući da punu odgovornost preuzmu lokalne institucije i društvo, a također osiguravajući dodjelu sredstava za njihovu provedbu”, navode iz Misije.

Turčalo kaže kako je fokus u implementaciji Strategije u najvećoj mjeri bio na prevenciji i unapređenju zakonodavstva. Rađeno je na unapređenju kapaciteta policijskih agencija i istražnih organa, dodaje on.

“U pogledu zaštite kritičke infrastrukture ili cyber sigurnosti, što jesu neki od ključnih prioriteta ove Strategije, vrlo malo je učinjeno”, kaže Turčalo.

Ministarstvo sigurnosti naglasilo je kao uspjeh i “dostavljanje i stavljanje na dnevni red Parlamenta BiH” izmjena Krivičnog zakona BiH (KZ BiH). Iz OSCE-a objašnjavaju da se radi o jednom od ključnih prioriteta jednog od tri stuba Strategije.

“Pa ipak, Parlament do danas nije usvojio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u vezi s nizom novih krivičnih djela navedenih u Dodatnom protokolu Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju terorizma, koju je ratificirala BiH. Iako je formirana radna grupa, još nije postignut konkretan napredak”, navodi OSCE.

Iz OSCE-a ističu da dva najvažnija radna mjesta u Sektoru za borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti – pomoćnik ministra i šef Odsjeka – nisu popunjena već tri godine.

Uz pomoć stranih donacija, u BiH se već godinama uništava nelegalno i oružje zaostalo iz rata, međutim taj je proces pokazao nedostatke kada je oružje iz BiH korišteno u terorističkim napadima u inostranstvu, ali i u zemlji.

“Oni ta oružja imaju, nažalost, zaostala iz rata i na raspolaganju. Oružje je lako dostupno u BiH i za organizirani kriminal i za terorizam”, kaže Janeček.

Prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH se još uvijek nalazi oko 15.000 tona zaliha municije, uglavnom starije od 35 godina.

Zaštita državnih granica još je jedna od stavki iz Strategije. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) trebala je, prema Strategiji, do kraja 2018. postaviti potpuni videonadzor na svim graničnim prijelazima u BiH. Iz Uprave kažu kako do kraja ove godine očekuju potpisivanje ugovora, a početak radova 2019. godine.

Ovo je jedna od rijetkih stavki za koje su izdvojena budžetska sredstva. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstvo odbrane BiH su izdvajali novac iz budžeta za provedbu Strategije, najčešće u dijelu gdje se redovne aktivnosti ovih institucija preklapaju s aktivnostima Strategije. Takvo izdvajanje domaćih institucija važno je, osim za provedbu, i za održivost rezultata Strategije, smatraju u Misiji OSCE-a u BiH.

Bez rješenja za nasilje na internetu
Janeček objašnjava da je posebna pažnja u Strategiji posvećena radikalizaciji na internetu, kao globalnom trendu.

Krajem 2015. godine Ministarstvo civilnih poslova BiH je organizovalo konferenciju o borbi protiv govora mržnje na internetu, što je jedna od rijetkih takvih aktivnosti o kojima smo zvanično mogli saznati od domaćih institucija.

Janeček ističe da internet koriste terorističke skupine za promociju svojih ciljeva, propagandu, ali i planiranja i finansiranje terorističkih aktivnosti.

“Vršimo analizu socijalnih mreža i drugih platformi na internetu koje se zloupotrebljavaju u svrhe promocije nasilnog ekstremizma i terorizma”, kaže Janeček i objašnjava da se trenutno jedino sudskom odlukom mogu ugasiti stranice koje promoviraju radikalizaciju.

“Sfera našeg interesovanja nije sloboda govora, ali u momentu kada ta sloboda govora preraste u nešto što ugrožava sigurnost ili što podstiče na nasilje, onda to nije sloboda govora, već jasno krivično djelo. Takav slučaj je bio Bilal Bosnić, bio je aktivan i u realnom i virtualnom svijetu”, kaže Janeček.

Bosnić je u junu 2016. pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti te vrbovanja i organizovanja terorističkih grupa. Proglašen je krivim što je tokom 2013. i 2014. javno, na skupovima na kojima je okupljao pripadnike selefijske zajednice, držao govore i upućivao javne poruke s ciljem podsticanja na priključenje Islamskoj državi.

Janeček kaže kako se treba uraditi više na samoregulaciji vlasnika portala i regulaciji internetskih portala. Dodaje da je to nadležnost Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), što stoji u Strategiji.

U Agenciji kažu da to nije njihova nadležnost i da su o tome govorili na sastanku Radne grupe za izradu Strategije, ali da njihovi stavovi nisu prihvaćeni.

“Nadležnost Agencije ne omogućava ocjenu zakonitosti i štetnosti sadržaja na internetu, pa samim tim kontrola web sadržaja ili sačinjavanje ‘crne liste’ web stranica nije ni moguće. Primjedbe Agencije su, nažalost, samo djelimično usvojene, te u konačnom dokumentu za provođenje nije nadležna samo Agencija, kako je nacrt predviđao, već i druge institucije”, kaže Amela Odobašić, glasnogovornica RAK-a.

Agencija nije napravila takvu listu, kaže Odobašić i dodaje da od tada nije poduzimano ništa, te da je Ministarstvo sigurnosti obaviješteno o zakonskim ograničenjima za “crnu listu” web stranica, te uspostavu kontrolora za nadzor nad stranicama sa sadržajem koji se može povezati sa terorizmom i radikalizmom, te propisivanje sankcija za provajdere.

Za sačinjavanje “crne liste” web stranica podstrekavajućeg karaktera – na mržnju, govor mržnje, radikalizam i nasilničko ponašanje, kao i podstrekavanje na terorizam – uz Agenciju su zaduženi i Ministarstvo prometa i komunikacija BiH i policijske agencije.

Ovo ministarstvo nije BIRN-u BiH dostavilo informaciju o radu na provedbi Strategije. Upit su proslijedili Ministarstvu sigurnosti. Isto je uradila i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Održivost rezultata
Strategijom je predviđeno i aktivno učešće svih vjerskih zajednica u projektima suzbijanja nasilnog ekstremizma.

Islamska zajednica, koja je posebnu pažnju posvetila borbi protiv radikalizacije na internetu, ranije je obučavala imame za korištenje društvenih mreža, a trenutno s OSCE-om priprema i online kurs za imame i vjeroučitelje o prevenciji nasilnog ekstremizma.

Glasnogovornik Islamske zajednice u BiH Muhamed Jusić kaže kako je ova vjerska zajednica usvojila strategiju kojom pokušava suzbiti širenje isključivih i ponekad nasilnih ideologija i da prati skupine koje se bave “organizacijom muslimanskog vjerskog života izvan struktura Islamske zajednice”.

“Od suštinske je važnosti da se, kada se govori o radikalizaciji koja vodi u nasilni ekstremizam, pravilno odmjeri uloga religije, odnosno njene ideološke interpretacije. Ta uloga ne treba da bude zanemarena, ali ni prenaglašena, jer u procesu radikalizacije koja vodi u nasilni ekstremizam postoje brojni drugi lični i društveni faktori koji se ne smiju zanemariti”, kaže Jusić.

Zatvaranje tzv. “paradžemata”, u kojima se propagira praktikovanje vjere izvan okvira Islamske zajednice, bio je jedan od najvažnijih procesa u borbi protiv radikalizacije u BiH.

“Najveći broj takvih pojedinaca je napustio praksu organizovanja zajedničkog vjerskog života muslimana izvan struktura Islamske zajednice”, kaže Jusić.

Broj od 67 nekadašnjih “paradžemata” se smanjio, ali je takvih mjesta u BiH i dalje 21, prema podacima Islamske zajednice.

Odlazak na strana ratišta iz BiH je praktično zaustavljen, ali je uglavnom izostao rad na deradikalizaciji povratnika s ratišta, njih 24, koji se nalaze ili su bili u zatvorima BiH, o čemu je BIRN BiH detaljno izvještavao.

“Ono što dosad nije učinjeno a bilo bi esencijalno da se uradi i implementira jeste i program resocijalizacije osuđenih za terorizam i učešće u stranim paravojnim formacijama. Imajući u vidu da nemamo djelatan postpenalni tretman niti za druge osuđenike, teško je očekivati da se definira i implementira i za ovu specifičnu grupu”, kaže Turčalo.

Mario Janeček kaže kako BiH “dosta kasni” s deradikalizacijom u zatvorima i da je “već izašao određeni broj ljudi osuđenih za učešće na stranim ratištima”.

“Zbog kompleksnosti cijele organizacije političke strukture u BiH, to je iznimno teško. Kapaciteti lokalnih i socijalnih službi nisu takvi da mogu odgovoriti tim potrebama i tu razgovaramo intenzivno s međunarodnim partnerima koji je najbolji način da se i takva vrsta aktivnosti i pomoći odradi”, kaže Janeček i dodaje da je zatvorsko osoblje već prošlo edukacije organizovane uz pomoć Vijeća Evrope i SAD-a.

Turčalo kaže kako očekuje da će se neke od aktivnosti “ponavljati” i u narednoj Strategiji.

“Problem je što nisu ispunjene ni one aktivnosti za koje je, prema Akcionom planu, bio predviđen rok od jedne do dvije godine za ispunjavanje, niti postoji garancija da će biti implementirane. Najblaža posljedica je da ćemo i u sljedećoj Strategiji imati ‘više istoga’, ponavljanja aktivnosti za koje su bili određeni rokovi da se implementiraju u prve dvije godine primjene Strategije”, kaže Turčalo.

Psihologinja Azra Hrnčić-Šehić smatra kako su za prevenciju najvažnije institucije koje rade direktno s mladim ljudima.

“Ukoliko društvo ne odgovori na pomenute potrebe na adekvatan način, možemo očekivati da će se prihvatati različiti prijedlozi i pomoći od strane radikaliziranih osoba, predstavljajući da je to najbolji izbor za njih, nudeći novu životnu svrhu, osjećaj vrijednosti i osjećaj prihvaćenosti u novoj socijalnoj grupi”, objašnjava Hrnčić-Šehić.