Vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi usvojiti set mjera kojima bi se popravio položaj žena koje su bile žrtve seksualnog nasilja tokom rata, rečeno je na okruglom stolu održanom u Sarajevu.
Iznoseći žalbe na prvostepenu presudu kojom je Saša Baričanin osuđen na 18 godina zatvora, Tužilaštvo BiH je zatražilo od Apelacionog vijeća Suda BiH da optuženom izrekne dugotrajnu kaznu zatvora, dok je Odbrana tražila da se prvostepena presuda ukine.
Prvi svjedok Tužilaštva BiH na suđenju za zločine u kasarni “Viktor Bubanj” rekao je da je u tom objektu bio zatvoren od juna do augusta 1992. godine i da je od drugih zatvorenika saznao da je upravnik zatvora bio izvjesni Besim.
Na suđenju Radovanu Karadžiću, istražitelj Tužilaštva Dušan Janc posvjedočio je da su 702 tijela od oko 6.000 do sada pronađenih i identifikovanih žrtava iz Srebrenice pronađena na površini zemlje, a ne u brojnim masovnim grobnicama u okolini Zvornika.
U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću u Haagu, svjedokinja Tužilaštva Christine Schmitz izjavila je da je, dan poslije osvajanja Srebrenice u julu 1995. godine, Vojska Republike Srpske (VRS) “deportovala” iz Potočara bošnjačke žene, djecu i starce, nakon
Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva BiH i Odbrana, počelo je suđenje Besimu Muderizoviću, Ramizu Avdoviću i Iliuan-Nicolaeu Vintili, optuženima za zločine u kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu.
Na suđenju Veselinu Vlahoviću zvanom Batko, svjedok Tužilaštva BiH ispričao je da ga je u njegovom stanu u Trnovskoj ulici, u sarajevskom naselju Kovačići, u julu 1992. godine optuženi ošamario i uzeo mu 500 maraka.
Unakrsno ispitujući svjedoka Thomasa Parsonsa, Radovan Karadžić ustvrdio je da su kao žrtve iz Srebrenice identifikovane i žive osobe čiji su “amputirani udovi dospjeli u masovne grobnice”.
Suđenje Radovanu Karadžiću nastavljeno je iskazom bivšeg pripadnika Armije BiH (ABiH) koji je 1994. i 1995. učestvovao u prisluškivanju razgovora koje su vodili optuženi i drugi politički i vojni lideri bosanskih Srba.