U akciji Uzdol, prema optužnici Tužilaštva BiH, ubijeno je 27 civila hrvatske nacionalnosti. Bivši pripadnik Samostalnog prozorskog bataljona Sejfudin Tanović je kazao da je njegov komandant bio Amir Pošković, a prije njega Enver Buza.
Buza je optužen da su pod njegovom kontrolom pripadnici Samostalnog bataljona u septembru 1993. izvršili napad na selo Uzdol i zaseoke Križe, Zelenika i Raiči, kada su ubijena 27-orica hrvatskih civila.
Tanović je naveo da je u martu 1994. bio referent za bezbjednosti, a nekoliko mjeseci kasnije i pomoćnik komandanta za bezbjednost Samostalnog prozorskog bataljona. Prije njega, kako je pojasnio, te poslove je obavljao svjedok “J”.
“Od dokumentacije koja se odnosila na bezbjednost zatekao sam samo jedan registrator. Iskaza svjedoka koji se odnose na akciju na Uzdol nije bilo. Siguran sam u to. Nikakav dokument nisam vidio od svjedoka ‘J’ koji se tiče akcije. Nije mi poznato da je vođena istraga o tome…”, kazao je Tanović.
Prema svjedokovim tvrdnjama, nije dobio naredbu od pretpostavljenog da se izvrši istraga, niti mu je poznato da su pripadnici Samostalnog bataljona davali iskaze.
Svjedok Džemal Najetović, koji je od novembra 1993. bio zamjenik komandira Četvrtog korupusa Armije BiH u Mostaru, ispričao je kako je u komandu nazvao Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine, i pitao za dešavanja u Uzdolu.
Najetović mu je odgovorio da ne zna ništa, pojasnivši da je to u zoni odgovornosti Šestog korpusa.
Prema pojašnjenju svjedoka, u Šestom korpusu je došlo do organizacijskih promjena i osnovan je Samostalni prozorski bataljon na čijem je čelu bio Buza. Zona odgovornosti tog bataljona su bila sela Šćipe, Here i Kute.
“Nije mi poznato je li Samostalni prozorski bataljon išao u napad na Uzdol jer sam bio na skroz drugom mjestu”, pojasnio je on.
Bahrudin Fazlić, nekadašnji zamjenik komandanta Šestog korpusa je kazao da je u maju 1993. na Bradini upoznao optuženog Buzu, te ga je opisao kao dobrog patriotu i starješinu. Kako je rekao, on je Buzu postavio za vršioca dužnosti komandanta Samostalnog prozorskog bataljona.
Svjedok se prisjetio 11. septembra 1993. kada je u mjestu Dobro Polje napravio zapovijed za napad i odredio pravac kretanja, uz određene napomene. Kako je rekao, ta zapovijed nije sadržavala pravac napada na selo Uzdol.
“Kao zamjenik komandanta Šestog korpusa u to vrijeme nisam čuo za napad na Uzdol, tek kasnije kada se radila studija međunarodnog ratnog prava, 1998. Vidio sam da je bila akcija na vojni cilj i da neke stvari koje su se desile nisu bile vojničke… Ne znam je li vođena istraga”, naveo je svjedok.
Suđenje se nastavlja 13. februara.
