Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Kerimu Lučareviću, optuženom za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.
Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja genocida u Srebrenici, ponovo je zatražio od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam ranije odbio u više navrata.
Suđenje Radenku Staniću, Miroslavu Kraljeviću i Goranu Gariću, optuženima za zločine na području Vlasenice, nastavljeno je preslušavanjem iskaza svjedoka Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
U nastavku suđenja za zločine na području Foče, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u decembru 1992. s ocem odbijao napad u zaseoku Bogavići, dok im kuća nije zapaljena.
Đorđe Ristanić, koji je nakon pravosnažne oslobađajuće presude za zločine u Brčkom tužio državu zbog nanesenog duševnog bola, povreda ugleda i časti, rekao je da su mjere zabrane koje je imao tokom postupka, ali čak i nakon njega, uticale na njegov porodični i poslovni život, te mentalno stanje.
Na suđenju za zločine na području Bugojna, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je u nastavku saslušanja ispričao da je optuženi Dževad Mlaćo tražio da se napravi lista “ekstrema”.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u prijedorskom logoru ubijen Ekrem Nadarević, a da je neposredno prije toga došao vojnik kojeg su zvali Faca.
Na suđenju za zločine na području Zvornika, svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je kako su u Bijelom Potoku odvojeni muškarci od žena.
Haška presuda i dokumenti koje je analizirao Detektor otkrivaju imena najmanje četiri osobe koje su izdavale odobrenja za odvođenje na prinudni rad logoraša iz “Heliodroma” tokom 1993. godine, a da nikada nisu procesuirane pred domaćim pravosuđem. Neki od njih bili su svjedoci uprkos činjenici da su zatočenici ranjavani, a neki i ubijeni u živom štitu, u koji su poslani iz nehumanih uslova logora.
Ajna Jusić, Alen Muhić i Lejla Damon, rođeni kao posljedica seksualnog nasilja u ratu u Bosni i Hercegovini, dobitnici su Nagrade za ljudska prava Univerziteta u Oslu.