Rad državnih pravosudnih institucija

Mjesec dana nakon što je podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije saopćilo njen činjenični opis, što je samo jedan u nizu neodgovorenih upita novinarima ove godine, uprkos ranijim najavama Milanka Kajganića o povećanju transparentnosti.

Tekst izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koje je usvojilo Vijeće ministara, u posljednji tren i bez prethodne najave državni ministri su promijenili. A te naknadne promjene u Zakonu mogle bi usporiti i otežati sveobuhvatnu provjeru kako su sudije i tužioci stekli svoju imovinu. U ovom videu donosimo ključne promjene i šta one zaista znače.

Krivična prijava koju je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, podnio protiv tužioca Tužilaštva BiH koji je podigao optužnicu protiv njega i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika predstavlja pritisak na rad pravosudnih institucija, smatraju sagovornici Detektora.

Nakon što Općinski sud u Gradačcu zbog, kako tvrde, nedostatka dokaza, nije zabranio počiniocu porodičnog nasilja a kasnije i ubistava, Nerminu Sulejmanoviću, približavanje Nizami Hećimović koja je zatražila zaštitu, pravni stručnjaci smatraju da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, u slučaju kada je oštećena odbila svjedočiti, bilo obavezno dostaviti materijalne dokaze Sudu s ciljem izricanja zaštitnih mjera, dok drugi navode da je o propustima u sistemu potrebno uraditi temeljitu istragu.