Dodatne sudije umjesto starim, kako bi trebalo, bave se novim predmetima, nerijetko im se produžava mandat uprkos lošim ocjenama rada, dok Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), suprotno zakonu, ne vrši procjene i ne poštuje odluke predsjednika sudova, što je potencijalna prijetnja nezavisnosti sudstva, pokazuje novi Izvještaj Misije OSCE-a u Bosni i Hecegovini o institutu dodatnih sudija.
Venecijanska komisija usvojila je Mišljenje o prijedlogu izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) naglašavajući kako izmjene i dopune trebaju biti temelj za izradu novog Zakona o VSTV-u jer izmjenama ne mogu biti riješena sva pitanja isticana u ranijim mišljenjima međunarodnih organizacija.
Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po miliona konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog hapšenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobranilaštva. Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.
Sud Bosne i Hercegovine je po drugi put u manje od tri mjeseca odbio potvrditi izmijenjenu optužnicu Državnog tužilaštva protiv Osmana Mehmedagića, Selme Cikotića i Muriza Druškića, navodeći u rješenju, u koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala na uvid, da iz dokaza ne proizilazi postojanje bitnih obilježja krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) trebalo bi usvojiti komunikacijske strategije i dokumente koji bi bili obavezujući za sva tužilaštva, potrebno je unificiranje komunikacije u pravosuđu, te da se dodatno educiraju glasnogovornici, ali i sami mediji, rečeno je, između ostalog, tokom predstavljanja izvještaja “Transparentnost rada pravosudnih institucija tokom pandemije: Javna komunikacija i odnosi s medijima” i “Medijsko izvještavanje o predmetima i radu pravosuđa tokom pandemije u BiH”.
Nakon dugog perioda nekažnjivosti izbornih prevara u Bosni i Hercegovini, domaće pravosuđe je prošle godine pokrenulo nekoliko procesa, koji su završeni uslovnim presudama.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) skinulo je s dnevnog reda tačku o primjeni Kodeksa sudijske etike i Kodeksa tužilačke etike, te najavilo da će se o “zloupotrebi CMS-a” i neprimjerenim istupima nosilaca pravosudnih funkcija u javnosti raspravljati na idućoj sjednici.
Sud Bosne i Hercegovine tokom prošle godine zaprimio je 16 optužnica u predmetima ratnih zločina, od čega je čak pola vraćano na doradu, a jedna odbijena. Nakon što su neki predmeti prebačeni entitetskom pravosuđu, a za druge utvrđeno da su optuženici nedostupni, u radu će Državnom sudu, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ostati samo šest optužnica iz prošle godine, što nije ni desetina norme.
Nekoliko predmeta ratnih zločina s većim brojem optuženih na čekanju je duže od godinu dana jer Sud Bosne i Hercegovine, kako tvrde iz ove institucije, nema prostornih uslova za njihovo održavanje i jer su pojedini učesnici u postupku zaraženi koronavirusom.
Analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pokazuje da praksa cjepkanja optužnica nije u potpunosti zaustavljena protekle godine, ni nakon što je još jednom britanska sutkinja Joanna Korner u izvještaju o unapređenju procesuiranja ratnih zločina upozorila da Državno tužilaštvo nastavlja sa podizanjem više različitih optužnica koje se odnose na isti događaj ili osobu, što pravnici smatraju posljedicom ispunjenja tužilačke norme.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
