U Memorijalnom centru u Potočarima danas je održana komemoracija povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici, nakon čega je počeo ukop posmrtnih ostataka 50 žrtava.
Naza, dvije Fatime, Alma i Nura samo su neke od hrabrih žena koje su preživjele srebrenički “put smrti” kojim su se u julu 1995. godine, u koloni od nekoliko hiljada muškaraca i djece, kroz šume kretale ka teritoriji pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine (ABiH). Nadnaravna volja za spas svoje djece nadvladala je strah i nehumane uslove kojima su bile izložene.
Mirza Bašić imao je 15 godina kada je sa stotinama drugih dječaka i muškaraca nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine danima hodao do sigurne teritorije. Danas se prisjeća dnevnika kojeg je pisao i čita njegove odlomke o trenucima molitvi da preživi genocid, gladi i snovima da se ponovo susretne sa porodicom.
Philipp von Recklinghausen iz Berlina jedan je od dva strana reportera koji su 1993. godine bili u Srebrenici. U grad se vratio mjesec dana nakon genocida za koji tada nije znao da je počinjen, ali je primijetio da više nema ljudi koje je poznavao. Njegove filmove sa fotografijama zaplijenili su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS). Samo dio je uspio otkupiti nakon rata.
Pravosnažne presude kojima su Rade Garić i Srećko Aćimović osuđeni na 17 odnosno sedam godina zatvora zbog genocida i zločina nad Bošnjacima iz Srebrenice i Vlasenice, te nepravosnažna oslobađajuća presuda bivšim policijskim rukovodiocima i jedna optužnica rezultat su rada državnih pravosudnih institucija u proteklih godinu dana.
Nekoliko stotina građana okupilo se na Gradskom stadionu u Bihaću gdje je upriličen „Performans 8372“, kojim se svakog jula podsjeća na žrtve Srebrenice i Podrinja.
Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida, među kojima tri maloljetnika, bit će ukopani na ovogodišnjoj dženazi u ponedjeljak, 11. jula, u Potočarima, potvrdili su iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Negiranje holokausta i genocida šteti žrtvama i onima koji su preživjeli te zločine i mogu činiti da govor mržnje napreduje na negativno zasnovanim stereotipima pojedinaca ili grupa u odnosu na njihov identitet. Poricanje zločina je također znak upozorenja na društvenu krhkost i potencijal za nasilje, navodi se u studiji Ureda specijalnog savjetnika Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida.
Trojica muškaraca iz Srebrenice prisjećaju se kako u julu 1995. godine još uvijek nisu dočekali punoljetstvo kada su, sa grupom drugih maloljetnika, muškaraca, žena i djece od kojih danas mnogi nisu živi, morali potražiti spas u šumi gdje im je na putu do slobode i sigurnosti nedostajalo snage, hrane i vode i gdje su doživjeli najveći strah u životu.
Jedino sredstvo borbe protiv revizionizma je stalno podsjećanje na sudski utvrđene činjenice o prošlosti, rečeno je na promociji digitalne izložbe “Srebrenica – Hronologija jednog genocida” i resursa arhivskih materijala Haškog tribunala i Mehanizma koju je u Sarajevu danas predstavio Program Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobima (PMI).