Kanton Sarajevo izdvojio 700.000 maraka za odbrane optuženih za ratne zločine

000 maraka za pomoć bivšim pripadnicima vojske i policije Republike BiH koji su optuženi za ratne zločine, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo (KS) – kojim rukovodi ministar Ismir Jusko – u budžetu za ovu godinu odvojilo je ukupno 450.000 konvertibilnih maraka (KM) za pomoć pri plaćanju advokata koji zastupaju optuženike, dok je 250.000 KM izdvojeno za finansiranje nevladinih organizacija koje rade projekte pravne pomoći za optužene pripadnike Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH (MUP RBiH).

Iz Ministarstva za BIRN BiH kažu da izdvajanjem sredstava za ovu namjenu ne opravdavaju zločine pripadnika Oružanih snaga Republike BiH.

“Smatramo da svako treba odgovarati za svoje postupke, ali želimo pomoći optuženim i njihovim porodicama da se na dostojan način pokušaju odbraniti od optužnica i spriječiti revidiranje i izokretanje historijskih činjenica o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, koja je ustanovljena i od strane Haškog tribunala”, navode iz Ministarstva.

Advokati koji rade pred Sudom BiH na predmetima ratnih zločina tvrde da je ovaj iznos potreban i pozdravljaju odluku kantonalnih vlasti, dok pravni eksperti i borci za ljudska prava upozoravaju da se prilikom donošenja ovakvih odluka treba voditi računa o trajanju postupaka, kao i o činjenici da postoje urgentnija pitanja koja bi kantonalne vlasti trebale finansirati.

Aleksandra Letić iz Helsinškog komiteta za ljudska prava u Republici Srpskoj (RS) ističe da je odluka kantonalnih vlasti sporna jer je pomoć namijenjena isključivo za pripadnike ABiH.

“Sporna je i visina sredstava koja su namijenjena za upravo ove aktivnosti, to je nešto što definitivno treba razmotriti još jednom. Postoji niz nekih drugih aktivnosti koje vlade trebaju plaćati i koje su u ovom trenutku mnogo potrebnije građanima nego što je to odbrana ili pravno zastupanje osoba koje su bile pripadnici određenih vojnih formacija”, smatra Letić.

Trenutno su pred Sudom BiH u toku postupci protiv preko 50 bivših pripadnika ABiH i MUP-a RBiH, među kojima su i bivši generali i komandanti poput Atifa Dudakovića, Ramiza Drekovića, Ahmeta Sejdića, Sakiba Mahmuljina, Himze Selimovića i Dragana Vikića.

Pomoć po uzoru na Srbiju, Hrvatsku i RS
Iz Ministarstva za boračka pitanja kažu za BIRN BiH da su u budžetu za 2018. bila osigurana sredstva u iznosu od 300.000 KM, ali su zbog podnošenja novih optužnica u toku godine sredstva u konačnici podignuta na 565.000 KM, a potrošena su na ukupno 41 osobu kojoj se sudi za ratni zločin.

Pomoć je u 2017. i 2018. godini, kako navode iz Ministarstva, pružana i putem fondacija koje su registrovane za pružanje pravne i druge pomoći osumnjičenim i optuženim bivšim pripadnicima Oružanih snaga RBiH u predmetima ratnih zločina, kao i članovima njihovih porodica. Za ove namjene je 2017. izdvojeno 270.000 KM, a 2018. ukupno 250.000 KM.

Sadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković pokrenuo je inicijativu finansiranja dijela odbrana optuženika za ratne zločine 2017. godine dok je bio na čelu kantonalne vlade, ali tada nije želio za BIRN BiH reći o kojem iznosu se radi i koje će osobe imati pravo na pomoć.

Vasvija Vidović, advokatica koja je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Sudom BiH zastupala optužene pripadnike ABiH, pozdravlja odluku Kantona Sarajevo navodeći da se optuženici nađu u teškoj finansijskoj situaciji jer su suđenja dugotrajna i vrlo skupa.

“Malo koja osoba bi, čak i da je dobro finansijski situirana, imala dovoljno novca da snosi te odbrane. Odbrane se plaćaju po službenoj dužnosti ukoliko tako stranka odluči. Međutim, Sud po službenoj dužnosti plaća samo najnužnije troškove odbrane, ne plaća pripremu odbrane u smislu pretraga arhiva, odnosno istražiteljske poslove, tako da se ti ljudi nađu u situaciji da bi im stvarno bilo nužno pomoći”, kaže Vidović.

Ona dodaje da Hrvatska i Srbija, kao i Republika Srpska, godinama izdvajaju sredstva za odbranu svojih vojnika.

“Čak je Srbija tako nešto u Haagu imala kao strateški cilj, dok smo mi uglavnom plaćani od strane Haškog tribunala po službenoj dužnosti. Naravno da bi država trebala pomoći na način na koji to može”, kaže Vidović.

Vlada Republike Srpske je tokom postupaka protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića izdvajala po 10.000 KM godišnje za njihove odbrane, a uz to dodjeljivane su i jednokratne pomoći ovim optuženicima u različitim iznosima, što su kritizirali bošnjački političari, kao i predstavnici udruženja žrtava. Srbija i Hrvatska su također djelimično finansirale odbrane nekih optuženika.

Bivši potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić i generalni sekretar Stranke demokratske akcije Amir Zukić su ranije oštro kritizirali odluke vlasti u Republici Srpskoj da izdvajaju pomoć iz budžeta za optuženike za ratne zločine kazavši da je to apsurd u kojem “žrtve plaćaju odbrane”. Sličnu osudu je 2011. godine uputio Visoki predstavnik Valentin Inzko.

Bivši sudija Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla za BIRN BiH je rekao da ne vidi ništa sporno u odluci da se finansira odbrana optuženih za ratne zločine s obzirom da su isto radile Hrvatska, Srbija i Republika Srpska.

“S ljudske strane je potrebno pomoći, e sad u kojem iznosu u kojim slučajevima, to ipak treba urediti određenim odlukama i zakonodavne i izvršne vlasti jer svjedoci smo da postupci jako dugo traju”, dodaje Šehić.

Aleksandra Letić smatra da su odluke o finansiranju koje su donijele sarajevske vlasti – kao i prethodne odluke Vlade Republike Srpske da finansiraju odbrane haških optuženika – negativne jer su ta sredstva namijenjena samo jednom dijelu građana.

“Šta je tačno poruka Vlade da obezbjeđuje ovako visoka sredstva za to? Šta je tačno namjera da se sa ovakvom inicijativom izlazi u javnost i da li je stvarno toliko potrebno da 700.000 KM bude izdvojeno za pravno zastupanje samo jedne grupacije, ili se ta sredstva mogu i trebaju usmjeriti na mnogo urgentnija pitanja koja treba da budu riješena a od opšteg su interesa za sve građane koji žive na teritoriji pod kontrolom upravo ovih vlasti?”, pita se Letić.

Pomoć za odbrane i za sprečavanje “izjednačavanja”
Iz Ministarstva navode za BIRN BiH da se konkretni korisnici ne znaju unaprijed, te da broj i obim pomoći zavisi od broja zahtjeva koji budu zaprimljeni, ali i od obima optužnice, te da li se dati predmet tiče komandne ili lične odgovornosti ili socijalnog statusa optužene osobe.

Advokat Asim Crnalić, koji je u pravnom timu optuženog Atifa Dudakovića, ističe da se odbrane u predmetima pred Sudom BiH ne razlikuju od onih u predmetima pred Sudom u Haagu.

“Ne treba manja stručnost, niti treba manja angažiranost, jer se i ovdje radi o istim pravnim kvalifikacijama. Iznosi koje je Haški tribunal isplaćivao advokatima koji su branili u tim postupcima bili su višemilionski za svakog advokata posebno jer su to najsloženiji predmeti u kojima pravna struka uopće može djelovati. Tako da je moje mišljenje da taj iznos nije pretjeran”, kaže Crnalić i poziva vlasti Federacije BiH da izdvoje dodatna sredstva.

Branilac Fahrudin Ibrišimović ističe da je pitanje finansiranja odbrane vrlo ozbiljan problem za svakog advokata zato što je povezano sa enormnim troškovima u “ozbiljnim predmetima” gdje se moraju angažovati vještaci, istražitelji i eksperti.

“Klijenti obično ne mogu da snose troškove, to su veliki troškovi, koje vrlo rijetko neko može da plati”, kaže Ibrišimović.

Iz Ministarstva navode da je izdvajanje sredstava za pomoć značajna i zbog “sve većeg broja optužnica protiv pripadnika ABiH i MUP-a RBiH”.

Prema podacima BIRN-a BiH, prošle godine su potvrđene 24 optužnice, kojima su optužene 92 osobe – od njih preko 50 su bivši pripadnici ABiH i MUP-a RBiH.