Izgradnja izolatorija u Srebreniku povjerena firmi gradskog vijećnika

Njegova firma ranije ove godine već je dobila i tender za izgradnju rezervoara za vodu u jednoj od mjesnih zajednica. Stručnjaci kažu da firme izabranih zvaničnika ne bi trebale učestvovati na tenderima institucija koje oni predstavljaju.

Grad Srebrenik je nedavno naredbom Kriznog štaba donio odluku o adaptaciji izolatorija i trijažnog centra za liječenje zaraženih koronavirusom, koji je napravljen u Centru za edukaciju odraslih Srebrenik. Poslove adaptacije dobila je firma “Fenix AS”, čiji je suvlasnik Fadil Smajić, vijećnik Gradskog vijeća Srebrenika.

Adaptacija izolatorija nije rađena uobičajenim postupkom javnih nabavki, zbog hitnosti situacije, objašnjavaju iz Gradske uprave za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

“Od momenta proglašenja stanja prirodne nesreće, Zakon o javnim nabavkama s aspekta zaštite i spašavanja se suspenduje i na snazi je Zakon o zaštiti i spašavanju, tako da štabovi Civilne zaštite ne vrše proceduru javnih nabavki, nego rade isključivo po naredbama”, kazao je u pisanoj formi za BIRN BiH Nihad Omerović, načelnik Srebrenika.

U odgovoru se navodi da je firma “Fenix AS” 19. marta 2020. godine dobila naredbu za adaptaciju izolatorija. Omerović smatra da u ovom slučaju ne postoji sukob interesa.

“Struka je ispoštovana, a sukob interesa uvaženog vijećnika Smajića je u potpunosti isključen”, kazao je Omerović.

Iz Gradske uprave Srebrenika su u odgovoru BIRN-u BiH naveli “da Smajić nije vlasnik firme ‘Fenix AS’” pozivajući se na rješenje o registraciji ove firme.

Fadil Smajić također je tokom razgovora s novinarom BIRN-a BiH tvrdio da nije vlasnik firme.

“Ja nisam vlasnik firme, već je to moj sin. A to što sam vijećnik, je l’ ja ne treba da radim i živim?”, rekao je Smajić.

U izvodu iz sudskog registra koji je Općinski sud Tuzla poslao BIRN-u BiH navodi se da je Fadil Smajić jedan od ukupno tri suvlasnika kompanije “Fenix AS” sa 33 posto vlasništva u ovoj kompaniji.

Direktor Agencije za javne nabavke Đenan Salčin objašnjava da izabrani dužnosnici sa značajnijim udjelima u kompanijama ne mogu učestvovati u javnim nabavkama.

“Po aktuelnom Zakonu o javnim nabavkama, izabrani dužnosnici prilikom sprovođenja javnih nabavki, mogu imati do 20 posto vlasništva u kompaniji koja dobija posao. Prema nacrtu novog zakona, koji još nije prošao parlamentarne procedure, taj postotak smanjen je na 0,5 posto”, kaže Salčin.

On objašnjava da tužioci tokom pandemije koronavirusa posebnu pažnju obraćaju na moguće nepravilnosti, poput slučajeva u kojima firme izabranih zvaničnika dobijaju tendere.

“To se može podvesti pod korupciju u javnim nabavkama. Mi smo već imali online sastanke s tužilaštvima širom BiH, gdje smo skrenuli pažnju na mogućnost kršenja zakona”, kaže Salčin.

Direktorica Transparency Internationala Bosna i Hercegovina (TI BiH) Ivana Korajlić objašnjava da već sedam godina u Federaciji BiH postoji problem utvrđivanja sukoba interesa, zbog nepostojanja komisije koja se time bavila do 2013. godine.

“Ne postoji komisija za utvrđivanje sukoba interesa. Do 2013. godine Centralna izborna komisija (CIK) se bavila tom problematikom, ali je izmjenom državnog Zakona o javnim nabavkama oduzeta ingerencija federalnom zakonu, koji nikada nije izmijenjen ili napravljen novi. Ostala je nevjerovatna rupa u utvrđivanju sukoba interesa, na koju upozoravamo evo već sedam godina”, kaže Korajlić za BIRN BiH.

Dodaje da se primjenjuju opće odredbe državnog zakona, gdje bi se trebale koristiti jače odredbe koje utvrđuju sukob interesa.

“U takvim slučajevima se gleda samo da li je osoba koja je potpisivala sklapanje ugovora putem javnih nabavki, zapravo vlasnik firme. Preciznije, sukob interesa po tim odredbama ispada samo ako je neko sklopio ugovor sam sa sobom”, objašnjava Korajlić.

Direktor Doma zdravlja Srebrenik Ibrahim Zukić kaže kako je trijažni centar u ovom gradu postojao prije nego što je izdata naredba firmi “Fenix AS” da ga pripremi.

“Po nalogu Federalnog kriznog štaba, mi smo odmah formirali trijažni centar uz sam Dom zdravlja. Tek kasnije je Gradska uprava pravila novi trijažni centar uz izolatorij, koji je udaljen oko 300 metara od Doma zdravlja, što je pomalno nelogično”, kaže Zukić.

Firma “Fenix AS” od Grada Srebrenika ranije ove godine je dobila još jedan tender, prije nego što je počelo stanje prirodne nesreće.

Krajem februara 2020. godine, prema zvaničnim podacima portala javnih nabavki, Grad Srebrenik je otvorenim postupkom dodijelio tender vrijedan 77.777 maraka firmi “Fenix AS” za radove izgradnje rezervoara u Mjesnoj zajednici Gornji Moranjci.

“Fenix AS” je bio jedini ponuđač na ovom tenderu, s ponudom cijene izgradnje koja je bila identična procijenjenoj vrijednosti nabavke. Nermin Jašarević, sekretar organa uprave Grada Srebrenika, kaže kako se ovaj tender raspisivao više puta.

“Prethodno se niko nije javio na tender, a na kraju se ‘Fenix AS’ javio kao jedini ponuđač. To što je naveden tačan iznos radova u tenderskoj ponudi, ne znači ništa jer ponuđač, kada preuzme dokumentaciju, tačno može utvrditi koliko nešto iznosi”, kaže Jašarević.

Na više upita iz BIRN-a BiH koliko će koštati izgradnja izolatorija i trijažnog centra, te koliko će firmi “Fenix AS” biti isplaćeno za radove, iz Gradske uprave Srebrenik nije stigao odgovor. Nermin Jašarević pojasnio je da se u izgradnju izolatorija uključilo više lokalnih firmi, koje su dobrovoljno donirale opremu potrebnu za njegovu adaptaciju.

“Svi su se na sastanku odrekli zarade u dijelu materijala. Tačnije, donirani materijal neće naplaćivati, već samo radnu snagu koja je radila. Koliko će to koštati, za sada ne znamo. Kada se okonča ova vanredna situacija, napravit ćemo komisiju koja će utvrditi koliki je to iznos i sve će biti javno i transparentno”, kaže Jašarević.

Iz kompanije “Fenix AS” nisu odgovorili na zahtjeve BIRN-a BiH za komentar.