Na suđenju za zločine na području Teslića, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je pročitalo iskaz svjedokinje u kojem je iznijela saznanja o ubistvu svog brata.
Na suđenju za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, istražilac Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) objasnio je kako je, po nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, na internetu pronađen Dejtonski mirovni sporazum s Aneksom 10.
Na suđenju za zločine na području Sapne, svjedok Državnog tužilaštva rekao je da je u mjestu Here, gdje je bila smještena komanda Prve teočanske brigade, vidio zarobljenika za kojeg je čuo da je kasnije razmijenjen.
Na suđenju za zločine na području Travnika i Skender-Vakufa, svjedoci Državnog tužilaštva su ispričali kako optužene Boška i Davora Peulića te Petra Đurića nisu viđali u prostorijama gdje su bili zatvorenici.
Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Tužilaštva Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Kerimu Lučareviću, optuženom za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.
Suđenje Radenku Staniću, Miroslavu Kraljeviću i Goranu Gariću, optuženima za zločine na području Vlasenice, nastavljeno je preslušavanjem iskaza svjedoka Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
U nastavku suđenja za zločine na području Foče, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u decembru 1992. s ocem odbijao napad u zaseoku Bogavići, dok im kuća nije zapaljena.
Đorđe Ristanić, koji je nakon pravosnažne oslobađajuće presude za zločine u Brčkom tužio državu zbog nanesenog duševnog bola, povreda ugleda i časti, rekao je da su mjere zabrane koje je imao tokom postupka, ali čak i nakon njega, uticale na njegov porodični i poslovni život, te mentalno stanje.
Na suđenju za zločine na području Bugojna, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je u nastavku saslušanja ispričao da je optuženi Dževad Mlaćo tražio da se napravi lista “ekstrema”.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je u prijedorskom logoru ubijen Ekrem Nadarević, a da je neposredno prije toga došao vojnik kojeg su zvali Faca.